Vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine u prvih sedam mjeseci ove godine premašio je osam milijardi maraka. Uvoz i dalje raste brže od izvoza, pokazuju podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.
Podaci ukazuju i na slabosti, ali i na prilike domaće proizvodnje. Za pozitivnije pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene potrebno je više ulaganja države u domaću privredu. Više i konkretnije.
Uvoz i dalje raste
Uvoz i izvoz robe u Bosni i Hercegovini istovremeno rastu, ali vrijednost robe koja ulazi u zemlju i dalje je veća od one koja se izvozi. Porast uvoza od 6,8 posto u prvih sedam mjeseci ove godine potvrđuje da je Bosna i Hercegovina i dalje uvozno orijentirana.
"Najveću vrijednost uvoza ostvarila su naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala", navela je Belma Alihodžić, stručna saradnica u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine.
Čak 80 posto hrane u Bosni i Hercegovini je uvezeno, što je negativan trend za Bosnu i Hercegovinu, s obzirom na to da se uvozi i ono što domaći poljoprivrednici mogu barem djelimično proizvesti.
Izvoz ima pozitivne primjere
Nasuprot uvozu, u izvozu ima pozitivnih primjera. Izvoz je povećan za 5,6 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
"Rast izvoza izolirane žice za 129 miliona KM oslikava snažnu poziciju automobilske i elektroindustrije u izvoznoj strukturi Bosne i Hercegovine. Značajan doprinos izvozu dali su i proizvodi od aluminija. Rast ukupnog izvoza Bosne i Hercegovine u drugom kvartalu 2026. godine najviše je ostvaren usljed kontinuiranog rasta izvoza metala, mašina i proizvoda elektroindustrije“, navela je Alihodžić.
Deficit je svake godine visok, a u tekućoj godini premašio je osam milijardi maraka. Pitanje je može li Bosna i Hercegovina smanjiti ove visoke negativne iznose.
„Naš vanjskotrgovinski deficit jeste dosta visok i način njegovog smanjenja je, prije svega, u tome da naše kompanije postanu konkurentnije na međunarodnom tržištu“, kazao je prof. Damir Bećirović, ekonomski stručnjak.
Više podrške domaćoj proizvodnji
"Za promjenu ove slike potrebno je više ulaganja i podrške domaćoj proizvodnji, kako za učešće na domaćem tržištu, tako i za povećanje izvoza. Potrebni su i sami građani. Ako nema potražnje za uvoznim proizvodima, ako građanin u prodavnici i u ugostiteljskim objektima traži bh. proizvod, a ne uvozni, taj će uvoz prestati“, naglašava ekonomski stručnjak Igor Gavran.
Trendovi vanjskotrgovinske razmjene ukazuju i na prilike. Agro sektor mogao bi biti među ključnim tačkama domaće proizvodnje i u vrhu izvoza.
Agro sektor ima potencijal
„Potrebno je razumijevanje dijela vlasti, subvencije za početak da to sve pokrenemo, što bismo kolokvijalno kazali, da se našem poljoprivredniku isplati ovdje proizvoditi hranu“, poručio je Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
Da bi se potencijali domaće poljoprivrede pretvorili u konkretne rezultate, neophodna su veća ulaganja države.
„Da na neki način kroz poreska rasterećenja, rasterećenje rada, određene poreske olakšice u smislu razvoja inovativnosti, učini našu privredu otpornijom i inovativnijom“, rekao je Bećirović.
Statistika robne razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom nagovještava da će se slični trendovi nastaviti do kraja godine. Dugoročno, poruka je jasna – zamijeniti uvoz domaćim proizvodom za dvostruku korist: veći izvoz i jaču ekonomiju Bosne i Hercegovine.
