Studirao sam na Fakultetu političkih nauka, izučavao političke sisteme, i bez ikakve dileme mogu reći da na planeti Zemlji ne postoji vlast kao u našoj zarobljenoj državi Srbiji.
„Bila je velika dilema plan Z4 ili Herceg-Bosna. Gojka je to strašno jelo“, rekao je govoreći o liku i djelu Gojka Šuška nekadašnji ministar gospodarstva i obrane Hrvatske Republike Herceg-Bosne, predsjednik Federacije i Šuškov prijatelj Vladimir Šoljić.
Čuvena bh. novinarka Edina Kamenica oglasila se na društvenim mrežama reakcijom u kojoj je uznemireno navela da su nakon Bajram namaza, tri/četiri mladića u sarajevskoj Katedrali ometali nedjeljnu misu, a na izlasku uzvikivali: "Bajrambarećola!"
U Sarajevu je prošle sedmice održan "Forum Rezolucija o Srebrenici - Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995.", gdje je jedan od govornika bio i direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić.
Suljagić je govoreći o budućim generacijama istakao važnost obrazovanja i obrazovnih sistema u kontekstu usvojene Rezolucije.
"Meni ovo ne treba, kao što mi ne trebaju ni mišljenja iz Srbije na bilo koju temu vezanu za Srebrenicu ili za devedesete. Međutim ovo treba djeci koja se još nisu ni rodila, za njih je ovo rađeno i za njih se ovo radi. Mi smo već sačinili dokumente, jedan se zove ‘Hrestomatija bosanskog genocida’ a drugi se zove ‘Prijedlog dokumenta za izradu nastavnih planova i programa za izučavanje genocida u Srebrenici’. Od koji je jedan za univerzitete, a jedan je za srednje škole. Dokument za univerzitete je inicijalno pisan na engleskom pa prevođen na bosanski, jer su autori bh. državljani sa katedrama širom svijeta", poručio je direktor MC Srebrenica.
On je naglasio, vezano za dokument za srednje škole, da su tek sada u tački gdje razgovara sa dva kantonalna ministarstva obrazovanja.
"Da se taj dokument uvrsti u nastavni plan i program. Da to ne bude neka fusnota, da ne bude fakultativno. Da za pet godina ne dođemo u situaciju, da skontamo da je to urađno na 'ho-ruk', a ne onako kako nalaže procedura", dadao je on.
Također je otkrio kako će se uskoro u Sarajevu održati jedan veliki svjetski skup ‘factcheckersa’.
"Gdje ćemo mi prvi put imati priliku da se obratimo ljudima na visokom nivo, to su ljudi u vrhu TikToka, X, Facebooka i ostalih mreža. I mi ćemo imati priliku da pokrenemo razgovor sa njima o tome, kako da se sadržaj koji negira genocid u Srebrenici ukloni sa društvenih mreža. Kao što je slučaj i sa negiranjem Holokausta. Da ljudi koji negiraju genocide, nemaju pristup tome, da se napravi algoritam ili nađe drugi način da se to riješi. Ja vam ovdje dajem riječ da ćemo u idućih pet godina zapušiti usta. Oni će morati praviti svoje mreže i objavljivati to u Kragujevcu i Valjevu. A u Klagenfurtu već to neće moći raditi", rekao je Suljagić.
Dodao je kako je još jedna bitna stvar jeste pitanje borbe za nekažnjavanja negiranja genocida.
"Na stranu što je to borba u našoj zemlji, to je također borba koju moramo voditi vani. Poprilično sam siguran, da imamo veće šanse da tamo nekog pošaljemo u zatvor nego kod nas. Prije će neko u Njemačkoj otići u zatvor zbog negiranja genocida i vrijeđanja mrtvih ljudi, nego što će se to dogoditi u BiH. I to govorio integritetu našeg pravosuđa, o ličnom integritetu svakog pojedinačnog sudije i o integritetu kadrovske politike koja je tamo dvadeset godina instalirala isključivo ‘dembele’. Pa ja hodam po policijskoj stanici u Zvorniku, a ljudi koji uriniraju po Markalama izađu i uđu u Sarajevo pod policijskom pratnjom. Ako će vladavina prava i ova borba spasti na leđa Munire, Kade i još dvoje troje ljudi, ne treba nam još i to" kazao je on.
Krenite raditi svoj posao
Suljagić je poručio da je možda vrijeme konačno da još neko u ovoj državi krene da radi svoj posao.
"Možda je vrijeme konačno da vidimo još neke institucije Bosne i Hercegovine na djelu, a ne samo na budžetu. Jer dosad ih viđamo samo na budžetima. Mi tobože biramo ugledan ovaj, ugledan onaj, a oni dođu tamo i čekaju penziju", rekao je on.
Suljagić je naglasio da se u Njemačkoj već sada može otići u zatvor ako se negira genocide.
- Međutim, treba neko da vas uprati. I to se može uraditi u svakoj zemlji u Evropi. Oni koji negiraju genocide na svoju nesreću, ne emigriraju u Vladivostok. Nego u Beč i Bern. A tamo je to kažnjivo i mi ćemo se pobrinuti da bude kažnjivo. Od danas dok god smo mi živi, ali ćemo generaciji koja dolazi iza nas ostaviti mnogo mirniji i mnogo stabilniji svijet. I svijet u kojem neće biti nikakve potrebe da se oni raspravljaju o tome šta bi bilo ili šta je bilo, ili ne daj Bože da raspravljaju to tome ko je prvi počeo. Treba da učimo od ljudi koji su nam otvoreni neprijatelji, od njih treba da učimo kako ne treba, i od njih treba da naučimo da ne vodimo bitke stare deset, pedeset ili pesto godina. Nego da vodimo bitke u trenutku u kojem se nalazimo, I da rješavamo realne probleme koje imamo u trenutku u kojem se nalazimo. I da onda vodimo bitke dvadeset godina unaprijed. Mi imamo posla sa ljudima koji uopće ne razgovaraju o tome kako će izgledati svijet u kojem će živjeti naša djeca. Koja će svakako živjeti zajedno htjeli ili ne htjeli mi to. Nego oni razgovaraju o tome kako je izgleda svijet naših praprapra djedova. Uz sve dužno poštovanje nas to ne obavezuje", podvukao je on.
Na kraju je dodao kako je ostalo još jedno važno pitanje.
"Gdje želim da pohvalim Muhameda Jusića i grupu ljudi iz IZ BiH. A to je da moramo sjesti i dogovoriti se da ako radimo na tome, šta je to sadržaj ako hoćemo iduće godine da izađemo u Evropu i ako hoćemo da iduće godine imao međunarodni dan sjećanja na Srebrenicu. Šta je to, što se radi? Šta je to šta mi tražimo od drugi da urade, a šta je to što ćemo mi uraditi? I kako ćemo mi da se pobrinemo da se to obilježava, ali da i to ne bude rezultat nekakvog seoskog tima u kojem svako trči na loptu I svako hoće da bude Džeko. Ne može svako biti Džeko, neko mora biti i Kolašinac, rekao je Suljagić, te dodao:
"To je meni lično najveći nauk iz ovoga, nije da ti trebaju pravi ljudi na pravom mjestu, nego da ti trebaju ljudi koji rade svoj posao na pravom mjestu. I ništa više od toga, ljudi sa integritetom, ljudi spremni samo da rade svoj posao. Ništa drugo i onda se dogodi ovo. Jer svi oni ljudi na čijim ramenima mi stojimo, oni su samo radili svoj posao. Vojnici Armije RBiH i MUP BiH su samo radili svoj posao između ’92 i ’95, ustavom propisanu obavezu. Ljudi koji su istraživali ratne zločine od ’95 nadalje su samo radili svoj posao. Dakle dovoljno samo da se dobro obavlja javna dužnost, da radiš svoj posao i od tebe niko više ne traži. Ne trebaju nam heroji, trebaju nam pošteni, čestiti i časni državni službenici. I onda se ovakve stvari podrazumijevaju, zaključio je Suljajgić na kraju svog obraćanja.
Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, smatra da je Rezolucija o genocidu u Srebrenici zapravo ogolila stanje svijesti u Srbiji.
Bez obzira na napore koje lokalna vlast čini da našim sugrađanima ambijent učini ljepšim, a turistima grad privlačnijim, postoje pojedinci koji to žele obezvrijediti.
Nakon mora toplih i teških ljudskih dijasporskih priča kao uvreda zazvuče najvažniji fakti koji se vežu uz iseljenu Bosnu i Hercegovinu. Do visova se uzdiže da dijaspora u našu zemlju godišnje pošalje gotovo četiri milijarde KM.
Možda, Milorad Dodik, na „Svesrpskom saboru“ u Beogradu i nije od Vučića dobio javnu podršku za najavljeno „razdruživanje“ u BiH, ali sve što je izrečeno ili „bačeno na papir“ u vidu Deklaracije - vodi baš prema tom scenariju!
Ugledni Banjalučanin iz Švedske, Edin Osmančević, javio se redakciji portala Ljudski.ba u namjeri da prokomentira najnovije nacionalističko-klerikalno okupljanje u Beogradu.
„Umiljato tele – dvije majke sisa“! Ovom bi se poznatom narodnom mudrošću najbolje dalo opisati političko, a posebno diplomatsko djelovanje Željane Zovko (HDZ).
