Bosanskohercegovačka dijaspora – najvrijedniji resurs za budućnost države.

Piše: EDIN OSMANČEVIĆ

Bosna i Hercegovina decenijama se suočava s odlaskom mladih i obrazovanih ljudi, a paralelno s tim razvija se i snažna mreža dijaspore rasute širom svijeta. Prema procjenama, izvan granica BiH danas živi više od dva miliona ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine, što predstavlja gotovo polovinu ukupnog stanovništva zemlje. Upravo ta dijaspora, koja nosi iskustvo razvijenih društava, kapital i znanje, sve više se prepoznaje kao najvažniji resurs u očuvanju i izgradnji države.
Forum kao signal promjene.

Nedavno održani Online Forum "Ekonomski most sa Bosanskohercegovačkom dijasporom", u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova BiH na čelu sa Elmedinom Konakovićem i Vanjskotrgovinske komore BiH predvođene Ahmetom Egrlićem, okupio je preko 130 učesnika. Među njima i predstavnike organizacija poput Bosna International Foruma (BIF), koji godinama radi na povezivanju dijaspore i matične države.
Forum je pokazao da se institucije konačno otvaraju prema dijaspori, što je znak da državna politika počinje prepoznavati ogroman potencijal ljudi koji su privremeno ili trajno izvan BiH.

Dijaspora traži partnerstvo, a ne samo pozive za pomoć

Dosadašnja praksa često je bila jednostrana – od dijaspore se očekivalo da šalje doznake, investira i pomaže, ali bez jasne institucionalne podrške i osjećaja da je država tu i za njih. Stručnjaci i predstavnici organizacija iz dijaspore naglašavaju kako je ključno da se odnos promijeni iz „Trebamo vas“ u „Tu smo za vas“.
– Zajedništvo se može graditi samo ako postoji obostrana potreba i spremnost na saradnju – poručuju iz Bosna International Foruma, naglašavajući da lokalne vlasti, gradovi i opštine moraju igrati važnu ulogu u stvaranju mostova saradnje.

Institucionalna praznina

U trenutnim političkim okolnostima Bosna i Hercegovina nema posebno ministarstvo dijaspore. To predstavlja ozbiljnu institucionalnu prazninu, budući da mnoge zemlje regije i Evrope upravo preko takvih ministarstava grade strategije uključivanja svojih iseljenika u ekonomski, kulturni i društveni život matice.
Zbog toga je od ključne važnosti da postojeće institucije – Ministarstvo vanjskih poslova, Vanjskotrgovinska komora BiH, FIPA i drugi – aktivno rade na uspostavljanju trajnih mehanizama saradnje sa dijasporom.

Dijaspora kao stub očuvanja države

Prema podacima Centralne banke BiH, doznake iz inostranstva svake godine iznose više od 3 milijarde KM, što je gotovo 10% bruto domaćeg proizvoda. No, novac je samo jedan segment. Dijaspora donosi nova znanja, poslovne modele, politička iskustva i međunarodne kontakte.
Njihova uloga u promociji pozitivnog imidža BiH, lobiranju u institucijama zemalja domaćina i povezivanju sa stranim investitorima jednako je važna za dugoročnu stabilnost i razvoj države.

Put ka sistemskom rješenju

Dijaspora se, dakle, ne može posmatrati samo kao „pomoć izvana“, nego kao integralni dio bosanskohercegovačkog društva. Potrebno je:
razviti strategiju dijaspore na državnom nivou,
stvoriti institucionalne mehanizme za saradnju,
uključiti općine i gradove kao ključne partnere,
osigurati programe povratka znanja i kapitala.

Upravo je to put da BiH svoju dijasporu, koja danas predstavlja moćnu globalnu mrežu, pretvori u najčvršći stub očuvanja i izgradnje države.