Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država izdao je privremenu licencu kojom se odobravaju određene transakcije s Danijelom Dragičevićem, šefom kabineta Milorada Dodika, koji se od januara ove godine nalazi na američkoj crnoj listi.
Milorad Dodik, bivši predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, izjavio je da se referendum u tom bh. entitetu mora održati.
Usvojen je Zakon o kažnjavanju bahate vožnje, naveo je Saša Magazinović poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), dodavši da je ovaj zakon u najboljem interesu društva u cjelini.
Povodom navoda pristiglih iz "Naše stranke" o tome kako je Demokratska fronta kao opozicija prepustila Evropski put HDZ-u i SNSD-u, želimo istaći da se radi o bizarnim i krajnje bezobraznim političkim ocjenama.
U Hrvatskom domu u Splitu održana je svečana akademija povodom 30. obljetnice Vojno-redarstvene operacije "Južni potez" - jedne od ključnih akcija koja je, zajedno s operacijom "Maestral", označila prekretnicu u završnim fazama Domovinskog rata.
Vijećnik u Općinskom vijeću Novi Grad Sarajevo Damir Filipović saopćio je da je Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio odluku kojom je utvrdio da je rukovodstvo Općinskog vijeća ove sarajevske općine formirano protivno Ustavu Federacije BiH.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić obratio se danas deputatima Zakonodavne skupštine Sankt Peterburga.
Skupština Kantona Sarajevo danas je potvrdila izbor Dušanke Bošković na funkciju ministrice visokog obrazovanja, nauke i mladih. Njeno imenovanje uslijedilo je nakon prijedloga premijera Nihada Uka, a prethodno je sa te pozicije razriješena Adna Mesihović.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatrao je na hitnoj sjednici samo jednu tačku dnevnog reda - Nastavak evropskog puta BiH sa fokusom na usvajanje Programa reformi za provođenje Plana rasta za zapadni Balkan, čiji su predlagači poslanici Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović, Elvisa Hodžić, Aida Baručija i Nihad Omerović.
Jedan od predlagača Jasmin Emrić, navodeći razloge za održavanje ove sjednice, kazao je da je Evropska komisija u julu tekuće godine zbog neusvajanja i nedostavljanja Plana reformi za provođenje Plana rasta za zapadni Balkan od strane Vijeća ministara BiH Evropskoj komisiji, sredstva iz Instrumenta za reforme i rast koja su planirana za Bosnu i Hercegovinu umanjila za 10 posto, odnosno za 108,5 miliona eura.
Napomenuo je da Vijeće ministara BiH ni na sjednici 17. septembra 2025. godine nije usaglasilo i usvojilo Plan reformi za provođenje Plana rasta za zapadni Balkan, a koji je trebalo do 30. septembra ove godine dostaviti Evropskoj komisiji, Bosna i Hercegovina, kao korisnik, bila je u rizičnoj situaciji ponovnog smanjenja alokacije sredstava iz Instrumenta za reforme i rast u iznosu od 10 posto, ili novo smanjenje za 212 miliona KM, "što bi bilo poražavajuće“.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je 30. septembra, na vanrednoj/telefonskoj sjednici usvojilo Reformsku agendu koja je jedan od preduvjeta da BiH dobije sredstva iz Plana rasta Evropske unije za zapadni Balkan.
- Zbog navedene situacije i mogućeg scenarija ponovnog umanjenja planiranih sredstava za BiH iz Instrumenta, od strane Evropske komisije, smatrali smo opravdanim i potrebnim da se sazove hitna sjednica sa predloženom tačkom dnevnog reda, kako bi i Predstavnički dom dobio informaciju o razlozima neusvanja Plana reformi za provođenje Plana rasta za zapadni Balkan te kako bi se konačno i mi zastupnici upoznali sa tim važnim dokumentom za evropski put BiH - naveo je Emrić.
Kazao je da su predlagači poslaničke rasprave o nastavku evropskog puta BiH, naveli da je za raspravu o predloženoj tački dnevnog reda potrebno pozvati predsjedavajuću Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto, sve članove Vijeća ministara BiH i direktoricu Direkcije za evropske integracije.
Također su naveli da, radi informisanja članova Predstavničkog doma i pripreme za raspravu po predloženoj tački dnevnog reda od predsjedavajuće Vijeća ministara BiH treba tražiti da hitno dostavi Informaciju o provođenju aktivnosti na usaglašavanju Plana reformi, sa usaglašenom verzijom Plana reformi i pripadajućom Indikativnom listom investicijskih projekata.
- Ništa od ovih traženih dokumenata nije ispoštovano, tako da smo uskraćeni za kvalitetnu pripremu rasprave, kao i za osnovne informacije o cjelokupnom postupku usaglašavanja i usvajanja ovog vrlo važnog reformskog dokumenta kojim se određuje daljnji evropski put BiH – kazao je Emrić.
Podsjetio je da su se, nakon podnesenog zahtjeva za sazivanje ove sjednice, okolnosti promijenile, te da je Vijeće ministara BiH 30. septembra usvojilo Reformsku agendu s listom reformi.
- Taj čin usvajanja Programa reformi je dobro došao u zadnjem trenutku, jer je izbjegnut scenarij ponovnog umanjenja sredstava od strane Evropske komisije. Međutim, šta je usvojeno i koji je sadržaj tog reformskog dokumenta koji je usaglašavan 20 mjeseci, to je još uvijek nepoznanica, jer zvanično taj dokument nije nigdje javno objavljen niti je dostupan – naveo je Emrić.
Poslanica Aida Baručija je, u dogovoru sa kolegom Emrićem, predložila nekoliko zaključaka.
Prvi je da Predstavnički dom obavezuje predsjedavajuću Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da u roku od sedam dana od dana usvajanja ovog zaključka dostavi kompletan dokument Reformske agende Bosne i Hercegovine na zvaničnim jezicima u BiH poslanicima u Predstavničkom domu i delegatima u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Drugi zaključak predviđa da Predstavnički dom obavezuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine da u roku od mjesec dana od dana usvajanja ovog zaključka Predstavničkom domu i Domu naroda PSBiH dostavi detaljnu analizu dokumenta Reformske agende Bosne i Hercegovine, a koja uključuje analizu pojedinačnih poglavlja, potrebnih koraka za implementaciju reformi, aktivnosti i ciljeva iz reformske agende.
Klub delegata iz reda bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine uputio je 15. oktobra 2025. godine prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, kojim se prvi put predviđa uvođenje online glasanja. Predlagač zakona je delegat Džemal Smajić (SBiH), koji je zatražio da se prijedlog razmatra po hitnom postupku, uz obrazloženje da je tekst zakona jednostavan i da je njegovo usvajanje od posebnog značaja.
