Rastuće cijene nafte, geopolitičke krize i najavljene blokade prijevoznika ponovo su otvorile pitanje stabilnosti energetskog tržišta i otpornosti lanaca snabdijevanja. Ključni mehanizam za reagovanje u takvim situacijama u Federaciji BiH predstavljaju obavezne rezerve nafte i naftnih derivata, kojima upravljaju Terminali Federacije.

O ovoj temi u Dnevniku D govorio je predsjednik Uprave Terminala FBiH Damir Kreso.

Infrastruktura kao ključni problem: bez skladišta nema sigurnosti

Govoreći o kapacitetima za skladištenje nafte, Kreso ističe da je infrastruktura najveći izazov.

– Naš jedini operativni terminal trenutno je onaj nedavno obnovljeni u Blažuju. Terminal u Bihaću je u rekonstrukciji, Živinice proširujemo, a Mostar pripremamo za narednu fazu. Kada svi budu završeni, ukupni kapacitet bi bio oko 220 hiljada kubika – istaknuo je Kreso.

Naglašava da BiH nema rafineriju, ali da to nije najveći problem.

– Možda veći izazov od rafinerije jeste nedostatak skladišnih kapaciteta. Ako već uvozimo gorivo, moramo imati gdje da ga skladištimo i čuvamo – dodao je.

Terminal Ploče – ključna tačka za snabdijevanje

Govoreći o regionalnoj povezanosti, posebno izdvaja Ploče.

– Preko terminala u Pločama ulazi oko 80 posto naftnih derivata za Bosnu i Hercegovinu. To je najvažniji infrastrukturni objekat za snabdijevanje. Bez tog terminala gorivo u Federaciji bilo bi 5 KM – naveo je Kreso.

Ipak, problem ostaje neriješen pravni status.

– Radimo na rješavanju imovinsko-pravnih pitanja s Hrvatskom. To je dug proces, ali očekujem da ćemo do kraja godine imati rješenje koje će omogućiti stabilno korištenje tog terminala – naglasio je.

Stabilno snabdijevanje naftom u Federaciji BiH, nema razloga za paniku

Snabdijevanje naftnim derivatima u Federaciji BiH je stabilno i nema razloga za paniku uprkos globalnim poremećajima izazvanim krizom na Bliskom istoku, poručili su nadležni zvaničnici, ističući da su osigurane dovoljne rezerve za ključne sektore, dok su rast cijena i tržišna kretanja uglavno…

– Terminali Federacije su osnovani zakonom o naftnim derivatima 2014. godine i njihova glavna uloga je da čuvaju rezerve nafte i naftnih derivata za potrebe Federacije. Kada kažemo rezerve, mislimo na količine koje se koriste isključivo u nužnim situacijama – poremećajima, ratovima, prekidima snabdijevanja ili elementarnim nepogodama, kada dolazi do prekida lanca snabdijevanja.

Naglašava i da ova institucija nema utjecaj na cijene goriva.

– Terminali nemaju nikakvu ulogu u određivanju cijena. Tržište je regulisano, postoje jasno propisane marže i nadzor od strane Federalnog ministarstva trgovine i inspekcija.“

Koliko rezerve mogu trajati u slučaju krize

Govoreći o trenutnim zalihama, Kreso ističe da su prvi ozbiljniji kapaciteti uspostavljeni nedavno.

– Krajem prošle godine prvi put smo formirali ozbiljnije rezerve stavljanjem u funkciju terminala u Blažuju kapaciteta 42 miliona litara. Uspostavljena je i željeznička veza s Pločama, čime je otvoren važan logistički pravac za dopremu većih količina goriva – rekao je Kreso.

Objašnjava i kako se te rezerve koriste u praksi.

– U slučaju krize Vlada Federacije odlučuje kome će se i u kojim količinama dodijeliti gorivo. To su prije svega bolnice, policija, vatrogasci i druge ključne službe. Mi sada imamo dovoljne rezerve za funkcionisanje tih službi i one mogu trajati duži period: govorimo o mjesecima, u zavisnosti od potrošnje i obima krize – naveo je.

Zašto se ne objavljuju tačni podaci o zalihama

Na pitanje o transparentnosti, Kreso ističe sigurnosni aspekt.

– Nijedna država na svijetu ne objavljuje tačne količine svojih rezervi. Postoji obaveza da imate zalihe za određeni period, 90 dana uvoza ili 60 dana potrošnje, ali konkretne brojke se ne iznose u javnost iz sigurnosnih razloga – pojasnio je.

Rezerve nisu za građane, nego za ključne službe

Posebno naglašava razliku između državnih rezervi i komercijalnih zaliha.

– Državne rezerve se ne koriste za stabilizaciju cijena niti za široku potrošnju. One su namijenjene isključivo za hitne slučajeve. Građani zavise od zaliha koje imaju privatni distributeri – dodao je Kreso.

Dodaje da nova odluka Vlade ide u pravcu jačanja tog segmenta.

– Iznajmljivanjem skladišnih kapaciteta privatnim kompanijama povećavamo ukupne zalihe u zemlji. Vlada u takvim slučajevima ima pravo preče kupovine i može brzo reagovati ako zatreba dodatno gorivo za sistem – pojasnio je.

Finansiranje i polemike o trošenju novca

Kreso odbacuje tvrdnje da se sredstva troše na administraciju.

– Terminali se finansiraju iz jednog feninga po litri goriva, što godišnje iznosi oko 9 do 9,5 miliona maraka. Taj novac ide na gradnju terminala, nabavku rezervi, održavanje i rad sistema. U posljednje dvije godine uloženo je oko 25 miliona u terminal Blažuj, 24 miliona u Bihać, a više od 15 miliona u nabavku nafte i derivata u posljednjih 6 mjeseci. To jasno pokazuje da sredstva idu u razvoj i rezerve, a ne u administraciju – ukazao je.

BiH daleko iza regiona po ulaganjima u rezerve

Upoređujući s regionom, ističe značajan zaostatak.

– U Hrvatskoj se izdvaja oko 5 feninga po litri, u Srbiji 4, u Crnoj Gori 6, dok je kod nas samo jedan fening. To znači da smo finansijski daleko iza i da sporije gradimo kapacitete. Kada bismo povećali izdvajanje na tri ili četiri feninga, mogli bismo tri do četiri puta ubrzati izgradnju terminala i povećati rezerve – naglasio je Kreso.

Ističe da cijene goriva nisu znatno skočile što pokazuje i podatak da građani susjednih zemalja sipaju gorivo u pograničnim gradovima BiH.

Utjecaj globalnih kriza i cijena na formiranje rezervi

Govoreći o trenutnim tržišnim poremećajima, ističe oprez u nabavci.

– Rast cijena nafte je utjecao i na nas. Imali smo planirane isporuke, ali smo ih zaustavili jer nema smisla kupovati rezerve po najvišim cijenama. Čekamo stabilizaciju tržišta pa ćemo nastaviti s nabavkom – zaključio je Kreso.

Dodaje da očekuje smirivanje situacije.

– Cijene će se vratiti u normalne okvire, jer ovakav pritisak na energetski sektor nije održiv.

Moguće blokade i spremnost sistema

Na kraju se osvrće na najavljene proteste i moguće poremećaje u snabdijevanju.

– Ako dođe do blokada granica, sigurno će doći do određenih poremećaja u snabdijevanju. Međutim, već su poduzete mjere: distributeri povećavaju zalihe, željeznica pojačava transport, a terminali su spremni za logističku podršku.

Zaključuje da sistem ima određeni nivo spremnosti, ali i ograničenja.

– U neku ruku smo spremni, ali blokade uvijek mogu izazvati neželjene poremećaje. Nadam se da će se brzo pronaći rješenje kako građani ne bi osjetili posljedice.