Iako Karić tvrdi da nije nadležan za pitanje njegovog penzionisanja, stručnjaci jasno ukazuju da Knežević ne pripada Vijeću ministara, već je zaposlen upravo u Direkciji kojom Karić rukovodi – što dodatno kompromituje cijeli proces i sugerira svjesno izbjegavanje zakonskih obaveza.
Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto, prema pouzdanim informacijama, vrši snažan politički pritisak na zamjenika ministra sigurnosti Ivicu Bošnjaka – koji trenutno obnaša i funkciju vršioca dužnosti ministra sigurnosti – kako bi zaobišla zvanične rezultate konkursa i predložila drugorangiranog kandidata Đuru Kneževića za poziciju zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), ignorišući time prvorangiranog Dragana Andrića.
Ono što izaziva posebnu zabrinutost jeste činjenica da je Andrić na konkursu ostvario izuzetno visokih 97,5 bodova, što jasno pokazuje njegovu stručnu prednost i kompetencije za tu funkciju. Nasuprot tome, Knežević je jedva prošao minimalni prag sa svega 55 bodova, što postavlja ozbiljna pitanja o motivima iza pokušaja njegovog imenovanja.
Ukoliko Bošnjak popusti pod političkim pritiscima i odluči predložiti slabije rangiranog kandidata, postoji velika vjerovatnoća da će ovaj potez izazvati ozbiljnu institucionalnu krizu i otvoriti novu aferu u već poljuljanom sigurnosnom sektoru Bosne i Hercegovine.
Dodatni problem predstavlja to što Knežević, pored slabijih rezultata, uopšte ne ispunjava zakonske uslove za obavljanje dužnosti u policijskim strukturama. Naime, on ima više od 40 godina penzijskog staža, što ga prema važećim propisima automatski diskvalifikuje iz statusa aktivnog policijskog službenika. Ipak, uprkos jasnim zakonskim ograničenjima, Knežević nastavlja obavljati funkciju zahvaljujući direktnoj zaštiti koju mu pruža direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, Enes Karić.
Karić, kako pokazuju dokumenti, uporno odbija sprovesti proceduru penzionisanja Kneževića, iako je nadležan za Direkciju u kojoj Knežević formalno ostvaruje sve profesionalne i finansijske beneficije.
Iako Karić tvrdi da nije nadležan za pitanje njegovog penzionisanja, stručnjaci jasno ukazuju da Knežević ne pripada Vijeću ministara, već je zaposlen upravo u Direkciji kojom Karić rukovodi – što dodatno kompromituje cijeli proces i sugerira svjesno izbjegavanje zakonskih obaveza.
Pored toga, pravni eksperti ocjenjuju da je nedopustivo da osoba poput Kneževića uživa sva prava koja proizlaze iz njegovog radnog statusa, dok istovremeno prema instituciji u kojoj je zaposlen nema nikakve obaveze. Takva praksa ne samo da je u suprotnosti sa zakonima BiH, već predstavlja i jasan oblik institucionalnog pogodovanja pojedincima.
Ovakvi politički manevri i ignorisanje propisanih procedura dodatno narušavaju povjerenje građana u zakonitost i transparentnost procesa imenovanja u ključnim sigurnosnim institucijama države. Sigurnosni sektor, koji bi po svojoj prirodi trebao biti stub stabilnosti i pravde, sve češće postaje mjesto političkih obračuna i zakulisnih igara.
U ovom kontekstu, Vijeće ministara BiH, kao i svi nadležni državni organi, ali i međunarodni partneri koji prate reforme u oblasti vladavine prava, pozvani su da pažljivo nadgledaju razvoj ove situacije. Nužno je da se procesi imenovanja provode isključivo u skladu sa zakonima, bez ikakvog političkog uplitanja, kako bi se očuvala institucionalna nezavisnost i spriječilo dalje urušavanje povjerenja u državne organe.
