Bijeljina bi mogla postati crna tačka na mapi demokratskih procesa u Republici Srpskoj. Kako sada stvari stoje, vanredni izbori za predsjednika mogli bi ostati samo na papiru. Zbog novca koji nikako da stigne, Gradska izborna komisija ne može početi pripreme, a rokovi prolaze.

I dok političke svađe ostavljaju birače bez prava na glas, postavlja se pitanje kome zapravo ide u korist da se izbori u Bijeljini ne održe?

Dok se uveliko govori o mogućem terminu vanrednih izbora, u Bijeljini se vodi drugačija bitka, ona za budžetska sredstva bez kojih priprema za izbore ne može početi. Od milion i 40.000, koliko se duguje Gradskoj izbornoj komisiji, do danas nije doznačena nijedna marka.

"Da li je ovo samo još jedna politička priča, u to ne ulazim. Moje je da pozovem sve na odgovornost, da apelujem na sve organe vlasti da se iznađu sredstva, jer ono što je sada, mislim, svima jasno - ne mogu se sprovesti izbori. Uskratićete ljudima pravo da glasaju", istakla je prof. dr. Dijana Savić Božić, predsjednica GIK Bijeljina.

Mjesecima traje politički zastoj, a budžet stoji u ladici. Nacrt rebalansa, koji je, kako navodi prvi čovjek grada, još u septembru prošle godine trebao riješiti isplate onima koji su sproveli izborni ciklus, i dalje nije usvojen. I dok procedure traju, oni koji su radili svoj posao ostaju bez naknada.

"U Bijeljini u prethodnih pet godina, tri godine nemamo usvojen rebalans budžeta. I tu se formira priča o lažnim deficitima, o nenamjenskom trošenju budžeta", tvrdi Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine (SDS).

"Mi imamo situaciju da se naknade članovima biračkih odbora, od početka prošle godine nisu isplaćivane, za to nije bio potreban nikakav rebalans. Da su ljudi na vrijeme isplaćivani, da su se obaveze na vrijeme izmirivale, mi ne bismo došli u situaciju da se sada GIK-u duguje pola miliona", smatra Željana Arsenović, predsjednica Skupštine Grada Bijeljina (SNSD).

"Oni licemjerno to govore, jer imaju za cilj da podijele narod, da podijele ljude koji su radili u biračkim odborima, da isplatimo 60% ljudi, a za 40% ljudi da se, kako kažu, traži rješenje, a za sve ove mjesece oni nisu ponudili nijedno rješenje, nego samo upiru prst iako je CIK BiH rekao da su oni odgovorni i da treba da pronađu rješenje. Tu je jedan od osnovnih problema to što se čeka signal iz Laktaša da dođe u Bijeljinu", dodaje Petrović.

Bijeljina je već godinama jedno od ključnih uporišta opozicije u Republici Srpskoj. Upravo zbog toga, postavlja se pitanje da li i kome odgovara da izbori budu odgođeni ili potpuno blokirani?

"Nisam siguran da se može žrtvovati jedan veliki centar, drugi po veličini u RS-u da nema izbora u Bijeljini, tako da će se u Bijeljini desiti izbori, ali drugi je problem za ove izbore, a to je da imamo potpuno podijeljene političke subjekte, podijeljenu opoziciju, vidim da Stanivuković neće uopšte da učestvuje na izborima tako da se usložnjava ta politička scena", objašnjava prof. Drago Vuković, sociolog.

Scena se usložnjava, a građani Bijeljine ostaju bez jasnog odgovora hoće li uopšte moći izaći na izbore ili će politički sukobi u gradu ponovo biti jači od zakona.

"Mi imamo informacije da već postoji vrlo jasan plan za kupovinu glasova, govori se i o cijeni glasa. I oni koji imaju vlast, koji su kroz korupciju opljačkali stotine miliona, ili milijardi od građana u RS-u i BiH, oni imaju i mogućnost da kupe te glasove", otkriva Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava.

I dok papir trpi, demokratija pati. Ako uskoro ne bude pronađeno rješenje, Bijeljini prijeti da postane alarmantna crna tačka na karti demokratije.