Nakon što je Rusija za kraj oktobra najavila sjednicu Savjeta bezbjednosti UN-a o situaciji u Bosni i Hercegovini, upravo u mjesecu kada predsjedava tim tijelom, uslijedile su brojne političke reakcije.

U Sarajevu to vide kao pokušaj Moskve da podrži politiku Milorada Dodika i ospori legitimitet međunarodnih institucija u BiH. U Banjaluci, s druge strane, poručuju da je pritisak na Republiku Srpsku politički motivisan, te da imaju pravo da traže podršku i saveznike na globalnoj sceni.

Bosna i Hercegovina ponovo u fokusu velikih sila. Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov potvrdio je da će 31. oktobra biti održana sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, posvećena situaciji u BiH. Tog dana se, inače, redovno odlučuje o produženju mandata misije EUFOR ALTHEA, kao i o izvještaju visokog predstavnika.
Međutim, činjenica da Rusija idućeg mjeseca predsjedava Savjetom bezbjednosti već izaziva zabrinutost u političkom vrhu BiH.

ŽELJKO KOMŠIĆ, predsjedavajući Predsjedništva BiH

"Ovdje je očigledno riječ o koordiniranoj akciji ruske diplomatije, dok Dodik očajnički pokušava dobiti zaštitu Moskve, ne samo za sebe lično, već i za poteze koje povlači.
Moja je namjera da budem na toj sjednici Vijeća sigurnosti i da, jednostavno, kažemo našu stranu cijele priče.”

NENAD STEVANDIĆ, predsjednik Narodne skupštine RS

Šta mislite kome je Lavrov poslao poruku? Ja mislim Šmitu. I onima koji stoje iza Šmita. Mi znamo šta Lavrov misli o nama. Bio je više puta u banjaluci. Ja sam čak bio na jednom njegovom rođendanu. Nikad nije ništa ružno rekao ni o Bošnjacima ni o Hrvatima u BiH.

Očekuje se da će rasprava o Bosni i Hercegovini proteći u znaku pojačanih političkih tenzija, ali i mogućih diplomatskih sukoba između zapadnih članica i Rusije. Ključno je pitanje hoće li Moskva direktno podržati stavove vlasti u Republici Srpskoj i osporiti legitimitet međunarodnih institucija u BiH?

MILOŠ ŠOLAJA, profesor međunarodnih odnosa

Rusija, uz Kinu, kao stalna članica SB sa pravom veta, nije ni glasala za Šmita kao visokog predstavnika. Jasno je da će postaviti to pitanje u vrijeme kada predsjedava. A i do sada je stajala na strani RS.

S druge strane, evropske i američke diplomate ranije su upozorile da neće tolerisati destabilizaciju prilika u zemlji, niti podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

DENIS HADŽOVIĆ, direktor Centra za sigurnosne studije

Za produženje mandata potrebno saglasnost svih članica. Praktično je moguće da daju veto na produženje mandata Eufora, kako je rekao Dodik da će tražiti, ali mislim da nikome u ovom trenutku ne treba ta vrsta vakuma.

Sjednica Savjeta bezbjednosti zakazana za kraj oktobra mogla bi postati još jedna u nizu međunarodnih debata o BiH, ali i test jedinstva ključnih aktera u zemlji.
Dok se diplomatske poruke šalju iz Moskve, Vašingtona, Brisela i Sarajeva, politička scena u BiH ostaje duboko podijeljena i bez naznaka da bi stavovi mogli biti pomireni.