Sarajlija Dragan Huterer (42), doktor fizike i teoretičar kozmologije koji živi i radi u SAD-u, nastavlja pomjerati granice u naučnom radu, a time i promovirati BiH kao zemnlju koja ima nevjerovatan ljudski potencijal, ali ga ne koristi. Sada je napisao udžbenik iz kojeg će studenti i doktoranti učiti o kosmosu. Inače ovaj vrijedni Sarajlija je nastavio stopama deda i bake koji su u bivšoj Jugoslaviji ostavili dubok trag u obrazovanju.

Novo postignuće uglednog svjetskog naučnika predstavio nam je dr Edhem Čustović koji sa svojom Bosnia & Herzegovina Futures Foundation mnogo radi na podršci i razvoju mladih naučnika iz BiH. 

- Čestitamo Sarajliji prof. Draganu Hutereru sa Univerziteta Michigan za objavljivanje ovog super uzbudljivog udžbenika za Cambridge Press "Kurs kosmologije: od teorije do prakse"Udžbenik je osmišljen i napisan za nastavu kosmologije na uvodnom diplomskom ili višem nivou dodiplomskih studija. Cilj udžbenika je da bude osnovu obrazovanja iz kosmologije, naoisao je Čustović.

Podsjetimo, prof. Huterer je fizičar svjetske klase i njegova istraživanja su u kosmologiji, na spoju teorije i podataka. Huterer koristi mjerenja iz teleskopa na zemlji iu svemiru kako bi bolje razumio sastav svemira, kao i njegovu prošlu, sadašnjost i buduću evoluciju. Ovo uključuje napor da se bolje razumije „tamna energija“, misteriozna komponenta koja dominira dinamikom svemira i uzrokuje njegovo ubrzano širenje. Fizički mehanizam iza tamne energije jedna je od velikih neriješenih misterija moderne fizike i astronomije. Profesor Huterer proučava kako koristiti različite kosmološke sonde kako bi bolje razumio njegovu prirodu.

Nakon mature 1991. godine, prijavio se na desetak američkih univerziteta, a primljen je na tri.

Jedan od njih bio je MIT (Massachusetts Institute of Technology) odsjeka za fiziku, koji se razlikovao od drugih američkih fakulteta po tome što se istovremeno radilo, učilo i ispunjavale zadaće u većoj mjeri nego na drugim fakultetima. To je Draganu bio stvarni izazov u kojem je uživao. S obzirom da mu studentska stipendija nije bila dovoljna, usput je radio razne poslove kako bi si osigurao normalan zivot.

On je unuk poznate bosanskohercegovačke matematičarke Prof. Vere Šnajder (prva žena dekan u Jugoslaviji) i Marcela Šnajdera jugoslavenskog filozofa i matematičara, jednog od prvih doktora filozofije u Bosni i Hercegovini za vrijeme Kraljevine Jugoslavije.

Nakon završetka MIT-a upisuje magistarski studij iz kosmologije u Čikagu, a nakon toga i doktorski studij. Nakon prvog doktorata uslijedilo je još šest godina specijlizacije da bi 2007. godine postao profesor doktor Dragan Huterer.