Dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Sead Turčalo na svečanoj tribini povodom Dana nezavisnosti, koja je večeras održana na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, analizirao je dugoročne planove za Bosnu i Hercegovinu, ocijenivši da se država nalazi u višestruko složenoj i proturječnoj poziciji.
.
– Bosna i Hercegovina se u današnjim odnosima moći nalazi istovremeno na četiri mjesta. S jedne strane je središte, ali ne središte odlučivanja. U Evropi smo jedna vrsta zgodnog moralnog središta, da nam se povremeno, u nekim značajnim okruglim godinama, Evropa pozove na neku vrstu moralne odgovornosti prema onome što sve nije učinila – kazao je Turčalo.
Između ostalog, kako je naveo, zbog toga je na globalnom planu donesena Rezolucija o Srebrenici.
– S druge strane smo na margini, jer nismo epicentar finansija, trgovine niti kreiranja međunarodnih agenda, pa smo više prostor stalne međunarodne pažnje, analiza i izvještaja, ali bez stvarnog utjecaja – pojasnio je profesor Turčalo.
Dodao je da je Bosna i Hercegovina bila i prostor suprotstavljenih velikodržavnih projekata.
– Arena smo bili za dva velikonacionalna projekta koja nisu uspjela, ali su nas pretvorila u tampon zonu, u kojoj su institucije postale prostor iznošenja konflikata i nemogućnosti da se grade. Iz svega toga nismo naučili osnovnu lekciju, a to je koliko su državnost i nezavisnost važne – istakao je Turčalo.
Govoreći o dugoročnim perspektivama, Turčalo je naglasio da Bosna i Hercegovina ni nakon više od tri decenije nije odgovorila na temeljna strateška pitanja.
– Nismo odgovorili sebi na pitanje ko smo, pa samim tim ne znamo ni kuda idemo. Kada postavljamo pitanje kakvu državu želimo za dvije ili tri godine, govorimo o dnevnoj politici i imenima. Ključno pitanje mora biti: kakvu mi državu, Bosnu i Hercegovinu, želimo za sto godina? Samo takvo strateško razmišljanje može graditi državu – poručio je Turčalo.
Nakon izlaganja uslijedila je diskusija, tokom koje je, između ostalog, Turčalo ukazao na nedostatak novih ideja u sadržajima političkih agendi, ocijenivši da su suštinski novi koncepti neophodni za bilo kakav napredak i promjenu u Bosni i Hercegovini.