Ulični svirači su uvijek znali napraviti duhovite pjesme koje zabavljaju prolaznike. Dedo s harmonikom je stvorio novi hit koji se širi društvenim mrežama. Proživio je dva sistema i sada pjeva kako mu nije dobro.
Pisac iz Srbije Stefan Simić oduševljava javnost svojim zanimljivim stavovima pogotovo o Bosni i Hercegovini. Upravo se priprema za mini-turneju u BiH, a od 17. do 20. oktobra nastupit će u Gračanici, Doboju, Žepču i Maglaju. To je uvijek poseban doživljaj i za publiku i za Simića jer njegove književene večeri nisu konvencionalne, to je više otvaranje dzše u traganju za istinom. Pred razgovor za Ljudski.ba donosimo dio njegovog razmišljanja o Jugoslaviji.
Dvanaestogodišnji virtuoz na harmonici Đorđe Perić iz Bijeljine plasirao se među pet najboljih harmonikaša svijeta na 75. Svjetskom kupu harmonike u Zofingenu u Švacajrskoj.
U okviru ovogodišnjih Šopovih dana na Plivi koje dvadeset i prvi put zaredom organizira HKD Napredak sa ciljem da se o Šopu u Jajcu u kojem je rođen prije 118 godina oživi sjećanje na ovog čudesnog pjesnika, gostovao je njegov unuk Stjepan Adrian Kostre.
On je o Šopu govorio iz vizure dječaka koji je odrastao svjedočeći njegovom životu i stvaralaštvu. Premalo nažalost Šopa danas ima u Hrvatskoj, a najbolje kaže kotira ondje odakle je, u Jajcu i Bosni i Hercegovini.
Ovogodišnja manifestacija u čast jednog od najznačajnijih pjesnika dvadesetog stoljeća u gradu velikog slapa, kako je Jajce nazivao, posebna je u odnosu na ostale. Prvi se put o Nikoli Šopu govorilo iz ličnog ugla te svjedočilo o životu pjesnika prikovanog za krevet koji je u iznajmljenim stanovima pisao čudesnu poeziju. I tokom posjeta od brojnih je znamenitih ljudi, kaže njegov unuk, tražio da ga ne zovu pjesnikom nego profesorom, jer pjesnici su, govorio je, ljudi bez zanimanja.
"Znam da sve te priče koje o njemu postoje da su istinite i ne mogu se nadiviti čovjeku koji može provesti život skoro trideset godina prikovan za postelju da tako nešto stvori kao što je stvorio Nikola Šop", kazap je Stjepan Adrian Kostre.
A njegovo svjedočenje, kao, uostalom, i dvadeset prvi Šopovi dani na Plivi, uz rodnu kuću, spomenik, ulicu te školu koja nosi njegovo ime vraćanje je duga Nikoli Šopu.
"Odužilo velikom pjesniku koji je volio svoj grad Jajce, o njemu pisao i dolazio u grad Jajce kada je bio u invalidskim kolicima, sjedio kod vodopada i osluškivao šum velikog slapa", priča Tvrtko Zrile, hroničar Jajca.
"Iznova se vraćamo Šopu koji je inspiracija i brojnim danas generacijama jer i ove godine, ovaj puta na području čitavog kantona smo napravili literarni natječaj vezan za Šopa i stiglo je na desetke, rekao bih stotine radova", navodi predsjednik HKD Napredak Jajce Franjo Leovac.
"Jer Nikola Šop je zaista pisac, pjesnik koji nas na neki način obavezuje i na sjećanje i na jednu vrstu posvećenosti poeziji", naglašava književnica Tanja Stupar Trifunović.
Jer Šop je pisao o običnim stvarima, družio se sa Isusom, zbog čega za života nije mogao izbjeći osude.
"U početku kada se stvorila ova nova hrvatska država Šop je ajmo tako reći vrlo dobro kotirao, jer su se onda vadili svi oni koji su bili zatomljeni za vrijeme Jugoslavije, pa je Nikola Šop dobio uliicu u Zadru i Velikoj Gorici i na tom je zamrlo", dodaje Kostre.
A u Bosni i Hercegovini i Jajcu Šop ima poštansku marku, na novčanici je od stotinu konvertibilnih maraka, a svake godine u oktobru pjesnici u Jajcu ožive sjećanje na profesora-pjesnika koji, konačno, u vlastitoj umjesto u podstanarskoj sobi bez osude nastavlja druženje sa Isusom.
Poetika šare, naziv je predavanja kojim Amila Smajović širom svijeta promovira bosanski ćilim kao jedan od najznačajnijih segmenata kulturnog Blaga i tradicije BiH. Iako kao u bajci bosanski ćilim ne leti. Amila s njim obilazi svijet, a mi smo je zatekli u švedskom gradu Halmstadu.Štand s bosanskim ćilimom bio je najupečatljiviji na Festivalu tekstilne umjetnosti koji okuplja učesnike iz cijelog svijeta. Amila je oduševljena činjenicom da je tamo imala jedno od najposjećenijih predavanja o bosanskom ćilimu.
Još kao dječak svirao je harmoniku u rodnom mjestu.
U prvoj bosanskohercegovačkoj umjetničkoj ljevaonici akademskog kipara Ante Jurkića u Donjoj Tramošnici privode se kraju radovi na monumentalnom spomeniku kralja Tvrtka koji treba biti postavljen u studenom ispred zgrade Predsjedništva u Sarajevu. Tako da će se najveći bosanskohercegovački kralj vratiti u svom najvećem izdanju.
Pažnju javnosti privukla je slika bosanske kraljice Katarine Kosače Kotromanić koja se prodaje na jednoj aukciji.Autor slike je Domenico Panetti čija djel.a su se prodavala po visokim cijenama, što bar prije kraja licitacije nije slučaj sa slikom bosanske kraljice.
Franjevačka teologija u Sarajevu, jedna od najstarijih obrazovnih institucija u Bosni i Hercegovini, danas je otvorila vrata brojnim zvanicama, među kojima i predstavnicima kantonalne, gradske i općinskih vlasti u Sarajevu kako bi zajedno obilježili značajan događaj.
Veliki broj migranata koji pokušavaju doći do država Zapadne Evrope zaustavljeni su na tom putu i nalaze se u Bosni i Hercegovini već duže od godinu dana, a neki čak i po dvije i više godina. Mediji često izvještavaju samo o muškarcima migrantima, izostavljajući činjenicu da je u Bosni i Hercegovini veliki broj žena migrantkinja i djece.
