Bivši BiH diplomata, politički analitičar i posmatrač na nelegalnom referendumu u Ukrajini napravio opširnu analizu izbora u BiH. Njegov zaključak je da još uvijek većina građana i politika želi "plemenski" način uređenja države.Očekivano Šoja je jedan od rijetkih koji brani Visokog poredstavnika i njegove intervencije u Izborni zakon i Ustav F BiH. Njegov tekst za Autograf.hr prenosimo u cijelosti.
Praksa da, osim državne, zastave i obilježja drugih država i naroda, na teritoriji BiH može postavljati ko želi i gdje želi, nije rijetka u našoj zemlji jer zakona koji to decidno reguliše i kažnjava nema.
Kancerogeno tkivo je moguće odstraniti samo kirurškim rezovima. Kako će to netko, oni koji će takve zahvate osjetiti na vlastitim plećima prije svega, krstiti – državnim udarom, revolucijom, nečim trećim – potpuno je nevažno.
Bivši predsjednik Uprave Vipneta i austrijskog mobilnog operatera Mobilkom Austria AG Boris Nemšić pridružuje se Seasonaxu kao investitor i strateški savjetnik.
Predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Suad Arnautović izjavio je večeras da će biti razmotreno pitanje mogućnosti poništenja izbora u bh. entitetu Republika Srpska.
“Razmotrit ćemo sva pitanja koja zakon nudi. Teoretski, zakon je to predvidio. Ako je na biračkom mjestu tokom glasanja ili tokom prebrojavanja glasova došlo do takvih nepravilnosti koje utiču na rezultate izbora onda je CIK dužan da to poništi”, rekao je Arnautović u emisije “Rezime” na FTV-u.
On je tako odgovorio na pitanje da li je moguće poništenje izbora u RS, dodavši da će “u svakom slučaju to pitanje biti raspravljeno”.
Arnautović je dalje kazao da CIK BiH “apsolutno postupa u skladu sa Izbornim zakonom BiH“, dodavši da su propisane četiri radnje da bi se došlo do konačnih rezultata izbora.
“Utvrđivanje rezultata, potvrđivanje rezultata, ovjera da se do tih rezultata došlo u skladu sa Izbornim zakonom BiH i na kraju objava u službenim glasnicima”, kazao je on.
Dodao je da je CIK sada na prvom koraku, utvrđivanju izbora, naglašavajući da je ogroman pritisak na CIK.
“A to je u okviru naše redovne djelatnosti. Postavlja se pitanje kakvo je pravo povrijeđeno SNSD-a ili bilo koje druge stranke naredbom CIK-a da se pravilno utvrde izborni rezultati”, istakao je Arnautović.
On je još kazao da nisu svi članovi CIK-a bili saglasni da se ponovo broje glasovi za predsjednika RS, poput Vlade Rogića.
“Vlado Rogić je bio i protiv odluke o raspisivanju izbora. On je smatrao da nije trebalo ni raspisati izbore”, dodao je Arnautović.
On je naveo da postoji 14 pojavnih oblika mogućih izbornih prevara, naglašavajući da su Izborniom zakonom BiH propisane prekršajne sankcije, od novčanih kazni do sankcija zabrane rada u ogranima za provođenje izbora za četiri godine.
Predsjednik CIK-a je dalje rekao da “nema nikakve tromosti u brojanju rezultata”.
“Sve je u skladu sa vremenskim planom i zakonom. Naš rok je 22. oktobar da utvrdimo rezultate. Možda ćemo za sve nivoe utvrditi, možda za jedan nećemo stići do subote. Rok je da izbore potvrdimo do 2. novembra”, kazao je Arnautović.
On je rekao i da dobro razumije izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
“Ne podržavam ih u cijelosti i to sam visokom predstavniku i kazao. Ovim izmjenama mi kao organ se uvodimo u jednu dosta problematičnu situaciju. On je od gotovine napravio veresiju”, ocijenio je Arnautović.
Pvi koraci su jasno ukazivali na odsustvo tradicionalne njemačke racionalnosti na koju se tako rado pozivate, kao jednoj od glavnih osobina njemačkog mentaliteta, inače visoko cijenjenog i prepoznatljivog u svijetu.
Kontroverzni vođa Antidejton pokreta u BiH Nihad Aličković najavljuje najmasovnije prozteste ispred OHR.a do sada. Problem u njegovom pozivu je što se opet pitanje građanske BiH svodi isključivo na prava Bošnjaka.
U Specijalnom sudu u Beogradu danas treba da počne glavni pretres u postupku protiv organizovane kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, čiji se pripadnici terete za sedam ubistva, trgovinu drogom, nezakonito držanje i nošenje oružja, otmicu i silovanje.
Vrhovni sud Republike Srpske odbio je zahtjev Udruženja "Resursni aarhus centar u BiH" za vanredno preispitivanje presude Okružnog suda u Banjaluci u predmetu davanja ekološke dozvole Hidroelektrani "Buk Bijela" na rijeci Drini.
