Vatikan je u povijesnoj odluci koju je odobrio papa Franjo, objavio da će rimokatolički svećenici moći obaviti obred blagoslova istospolnih parova, pod uvjetom da ti obredi nisu dio redovitih katoličkih rituala ili liturgije.
Sada će skoro tri godine od kada je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik javno izjavio da prisluškuje opoziciju.
U Goraždu je u prisustvu predstavnika JP Elektroprivreda BiH i Bosanskopodrinjskog kantona Goražde ozvaničen završetak projekta prelaska elektrodistributivne mreže na području kantona na 20 kV naponski nivo.
Predsjednik Suda BiH Ranko Debevec priveden je danas u Sarajevu.
Sabor Hrvatske usvojio je novi zakon kojim se proširuju prava na sve ratne vojne invalide po osnovi bolesti i ozlijede. Za pripadnike HVO-a iz BiH ovo znači pokretanje postupka za novo utvrđivanje iznosa invalidske zaštite.
Šestorici osumnjičenih ze genocid uhapšenih u Zvorniku Sud BiH nije odredio pritvor, branit će se sa slobode, određene su im mjere zabrane, među kojima zabrana putovanja, sastajanja s odredređenim licima i zabrana napuštanja mjesta boravka.
Mirovna aktivistkinja Aida Ćorović dobila je prošle sedmice pravosnažnu presudu Prekršajnog apelacionog suda Srbije po kojoj je kriva za remećenje javnog reda i mira, kada je u novembru 2021. gađala jajima grafit osuđenika za ratne zločine Ratka Mladića.
Grčka aviokompanija Lumiwings jutros je letom za švedski Halmstad započela operacije s Međunarodnog aerodroma Tuzla (MAT).
Proteklog vikenda održana je međunarodna naučna konferencija u organizaciji Bosanske akademije nauka i umjetnosti Kulin ban pod naslovom: Narod, nacija i religija u savremenom svijetu i Bosni i Hercegovini.
Zahtijevamo od protektora Christijana Schmidta da do Nove Godine nametne izmjene izbornog zakona (jer ide izborna godina). On je dokazao da sve može, samo ako želi!
Udovoljavanje stranačkim programima i ciljevima u svrhu jačanja sistema koji favorizuje etničko, mora da prestane i konačno, on mora da počne da se bavi svojim poslom u korist države i njenih građana za što je više nego dobro plaćen.
Naš napredak prema Euroatlanskim integracijama ovisi isključivo od toga šta to protektor nametne!
Zahtjevi za izmjenu izbornog zakona:
1.Optičko skeniranje glasačkih listića: jednostavan sistem po kojem se na biračkom mjestu listići ubacuju u glasačku kutiju kroz optički skener i na taj način svaki glas ide direktno u CIK (nešto kao kada račun prolazi kroz kasu, a kopija ide u UIO) što smanjuje mogućnost zloupotrebe, a biračima nije potrebna dodatna edukacija za glasanje. I dalje ostaju listići za provjeru ako bude prigovora
- Ova izmjena izbornog zakona smanjila bi 10-20% ukradenih glasova. Tu krađu najčešće prave velike stranke (uhodale se) i tako oduzimaju priliku manjim. Sa skenerima bi se smanjila mogućnost dodavanja novih listica i dopisivanje broja glasova na putu od birališta do općine, ali i u samoj općini, što je do danas bila uobičajena praksa. Samim tim se gubila demokratija, ali i volja građana da izlaze na izbore.
- Optičkim skeniranjem rezultati izbora bili bi poznati za sat vremena
- Smanjenje biračkih odbora i posmatrača
2.Obavezno glasanje se odnosi na zakone koji obavezuju punoljetne građane da glasaju, jer je to pravo i obaveza. Postoje odgovarajući, sofisticirani (recimo kao kod registracije automobila) načini kažnjavanja za one koji se ne odazovu na glasanje. Isto kao što građani imaju dužnost slati djecu u osnovnu školu, plaćati porez ili se pojaviti na sudu ako su pozvani, tako bi morali i ovu dužnost obavljati. Bosna i Hercegovina je školski primjer države koja bi morala imati obvezno glasanje.
Petnaest posto demokratskih država ima uveden instrument obaveznog glasanja. Države svijeta koje imaju zakonski reguliranu biračku obavezu su: Argentina, Australija, Austrija, Belgija, Bolivija, Brazil, Čile, Kipar, Ekvador, Egipat, Grčka, Italija, Lihtenštajn, Luksemburg, Nauru, Paragvaj, Peru, Singapur, Švicarska, Tajland, Turska i Urugvaj. Obavezno glasanje imalo je dosljedan uspjeh u postizanju visokih stopa izlaznosti birača. Na taj način izlaznost na biračka mjesta nikada nije ispod 90 posto.
- Ako računamo da u našoj državi velike stranke su uhljebile ili preko udruženja zadužile veliku većinu svojih glasača, to su zacementirano njihovi glasači. Šest stranaka (ili koalicija) u BiH su na posljednjim izborima imale 1.000.000 glasova, a preostalih 25 stranka samo 600.000 glasova.
Prostor za promjene u ovoj zemlji leži upravo u tih 600.000 neuhljebljenih kao i onih 1.750.000 (prema podatcima CIK-a) što ne izlaze na glasanje.
- Ova izmjena bi napravila to da izbori posluže i kao neka vrsta popisa stanovništva svake dvije godine. Živi, neuhljebljeni bi počeli glasati, a mrtvi bi prestali!
- U procese bi se uključili mladi, koji bi na taj način uticali na političke prilike i sami si stvarali bolji ambijent za življenje, te svoju budućnost gradili ovdje, a ne u drugim državama.
