Na prostranoj planinskoj visoravni Kruzi iznad Livna slobodno živi oko pet stotina divljih konja. To su potomci pitomih domaćih konja koje su njihovi vlasnici pustili u prirodu sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je postepeno stizala mehanizacija u ove krajeve.
Gradnja jedne od važnijih prometnica za Hercegovinu - brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica Republike Hrvatske trebala bi ubrzo početi, piše Večernji list BiH.
Grad Goražde dobio je međunarodni spor protiv Hidroelektrane (HE) Piva u Mratinju u Crnoj Gori, za štete načinjene tokom plavnog vala iz decembra 2010 godine.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović najavio je kako bi na obilježavanje godišnjice pada Vukovara ove godine mogao doći član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
Nastavnici smatraju da će praksa pokazati da li su jednosedmični jesenji i proljetni odmori pozitivna novina, ili će samo ostati na eksperimentalnoj osnovi.
Više od šest hiljada stranih državljana čeka na granici Rafah evakuaciju u matične zemlje, a među njima i preko 50 bh. državljana. Ambasador BiH u Kairu, Sabit Subašić tvrdi kako diplomatski napori traju. No, tačnog datuma evakuacije nema.
Petnaest, od šesnaest liječnika koji rade u Domu zdravlja u Konjicu potpisalo je u petak otkaz, jer plaće nisu dobili od lipnja - potvrdila je za Fenu predsjednica Sindikata Doma zdravlja Konjic i liječnica te zdravstvene ustanove dr. Džana Boloban.
Od 1. oktobra Aerodrom Sarajevo više ne radi 24 sata na dan.
Nacionalni park Drina, koji se nalazi na području opštine Srebrenica zajedno sa Banjom Guber, u narednom periodu trebalo bi da postane nosilac turističkog razvoja ovog kraja, ali i bh. entiteta Republika Srpska. Ovo je vizija vlasti u RS-u koja godinama o Guberu priča, ali nikada nije došlo do konkretne realizacije.
U Brčkom je održan četvrti seminar “Akademija izvrsnosti - Most Istok Zapad u BiH" o diskriminaciji građana Brčko Distrikta BiH kada je u pitanju njihovo aktivno i pasivno biračko pravo u odnosu na građane u ostatku BiH.
Jedan od predavača na seminaru, advokat Kenan Ademović upitao je da li je na pomolu još jedna tužba i nova sigurna presuda pred sudom za ljudska prava u Strazburu, kojom bi se izjednačila aktivna i pasivna biračka prava građana Brčko distrikta sa ostatkom BiH?
- Pored već šest donesenih presuda, ovdje je zaista najveći stepen diskriminacije u BiH, jer niti jedan stanovnik Brčko Distrikta BiH bez obzira da li dolazi iz reda konstitutivnih naroda, a naročito iz reda ostalih ne može biti biran za članove Predsjedništva BiH - rekao je Ademović, naglašavajući da su neminovne promjene Ustava i izbornog zakona u BiH.
Govoreći o o civilnom društvu, aktivizmu i ulozi mladih, predavač Ilija Trninić istakao je da je civilno društvo sistem vrijednosti u kojem pojedinac ostvaruje interakciju s institucijama i organizacijama i na taj način gradi se međusobno povjerenje a život svih građana je kvalitetniji.
- Takvo društvo predstavlja prostor djelovanja i aktivizma naročito mladih kojima podstiče i kreira uslove za preuzimanje odgovornosti.
Mladima treba obezbijediti pozitivne uzore u društvu i promovisati humane vrijednosti i načela - rekao je Trninić.
Predsjednik Upravnog odbora Transparency Internationala BiH Srđan Blagovčanin govorio je o problemima korupcije koju je identificirao kao najveći problem u našem društvu.
- Klijentelizam, zarobljena država, kontrola pravosuđa, kontrola javnih preduzeća, neophodna je demokratizacija političkih partija. Kako izaći iz tog kruga ?, upitao je Blagovčanin.
Draško Aćimović – ekonomski ekspert i bivši ambasador BiH, govorio je o bh. ekonomiji, naglašavajući da je vrlo teško govoriti o nekim uspjesima ako pogledamo da po zvaničnoj statistici mi imamo najveću stopu kriminaliteta i korupcije u Evropi.
- Mislim da moramo početi raditi puno ozbiljnije na svemu tome. Međutim, ja mislim da treba redefinisati politike unutar Bosne i Hercegovine – jednostavno smo u toj matrici koja smatra da samo tim nacionalističkim, negativnim politikama mogu ostajati na vlasti određene političke strukture. Ja mislim da se to mora mijenjati – u prvom redu promjena politika. Politike moraju biti prilagođene ljudima.
Politika bi trebala da se pobrine za jedan kvalitetan život – a mi to nemamo, tako da moramo mijenjati politike. Naši političari moraju promijeniti teme na kojima oni trebaju da dominiraju. Ekonomija i borba sa korupcijom i kriminalom moraju biti je osnova za politički uspjeh - kazao je Aćimović.
Što se tiče naše omladine, smatra da u nijednoj državi od svih u kojima je radio, omladina nije bila manje zainteresovana da se bori za svoja prava.
- U Bosni i Hercegovini zaista se ne primjećuje ni u jednom slučaju da se ta omladina zaista bori za svoja prava. Ako se u svim državama svijeta studenti, omladina, bore za svoja prava, mislim da je linija manjeg otpora isto jedan od razloga koji dovodi do toga da ljudi odlaze. Na stranu svi drugi problemi koje svi znamo, ali mislim da je to još jedan od problema koji su vrlo, vrlo važni - dodao je.
Govoreći o evorpskim integracijama ističe da Evropska unija ima mogućnosti, ima poluge s kojima može držati stvari pod kontrolom kada to želi.
- U BiH imamo, po mom mišljenju, sporove koji su potpuno nepotrebni, koji se zaista mogu jako brzo regulisati. Nažalost, Bosna i Hercegovina je na začelju puta prema EU. Ako se ne uradi nešto kao što bi bila nova platforma, koja bi uključivala intenzivan rad na procesu EU integracija i ako se ne krene tim putem, onda će BiH ostati crna rupa na zapadnom Balkanu. Nažalost, ni regionalne inicijative koje su bile odlična mogučnost za ekonomski razvoj zapadnog Balkana poput Berlinskog procesa ili Otvorenog Balkana, zaustavljene su od strane korumpiranih političara koji ne dozvoljavaju nikakav napredak. Napredak za narod označava za njih mogučnost gubitka ne samo sadašnjih mogučnosti za kriminal već im zadovoljan narod postaje prekomplikovan za manipulaciju - poručio je Aćimović.
