Centar za sigurnosne studije iz Sarajeva upozorio je da je Evropski parlament usvajanjem Rezolucije od 9. jula 2025. o izvještajima Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2023. i 2024. godinu poslao ozbiljno upozorenje bh. političarima, potvrdivši ono na što godinama ukazuju građani i civilno društvo – duboku korumpiranost i prisustvo organizovanog kriminala u najvišim slojevima vlasti.
U dijelu rezolucije koji se odnosi na korupciju izražava se posebna zabrinutost zbog visoke korupcije i neučinkovitosti u provođenju zakona, uključujući Zakon o sukobu interesa. Evropski parlament ističe da su brojna predizborna obećanja o borbi protiv korupcije ostala neispunjena, a implementacija donesenih zakona je izostala ili je svedena na minimum. Iako je Zakon o sprečavanju sukoba interesa na državnom nivou formalno donesen, njegovo sprovođenje je ozbiljno zakočeno zbog kašnjenja u izboru članova Komisije i njenog kasnijeg nefunkcionisanja.
Na nivou entiteta Federacije BiH, kako se navodi, situacija je još gora. Parlament nije imenovao komisiju za sprečavanje sukoba interesa, iako ista ne postoji još od 2013. godine. Za razliku od entiteta Rs i Brčko distrikta, gdje barem formalno postoje komisije, na federalnom nivou vlada potpuni institucionalni haos, što, kako ocjenjuju iz Centra, odgovara aktuelnoj političkoj eliti.
U Rs-u, izuzev nedavne promjene predsjednika Komisije za sprečavanje sukoba interesa, nije bilo značajnih pomaka. Komisija ne donosi mjere koje bi spriječile postojeće sukobe interesa, a politički akteri nastavljaju rad bez stvarnog nadzora.
Rezolucija Evropskog parlamenta također ukazuje na zabrinjavajuću prisutnost organizovanog kriminala u političkom, pravnom i ekonomskom sistemu BiH. Poziva se na snažnije mjere u borbi protiv organizovanog kriminala, uključujući intenzivnije korištenje sporazuma s Eurojust-om i imenovanje kontakt osoba za saradnju sa Evropskom agencijom za droge (EUDA), kao i hitno imenovanje rukovodilaca u Graničnoj policiji BiH i SIPA-i.
Centar za sigurnosne studije ističe da građani BiH dobro prepoznaju neučinkovitost vlasti u borbi protiv kriminala, a kao primjer navodi usporeno procesuiranje oko dvije hiljade osoba iz predmeta povezanih sa aplikacijom Sky ECC, prisustvo kriminalnih grupa u policijskim strukturama, kao i javne istupe glavnog tužioca BiH u kojima je upozorio na opasne nivoe kriminalne infiltracije. Hapšenja gotovo cijelih smjena policijskih stanica dodatno ilustriraju težinu problema.
Centar poručuje da politički prioriteti moraju biti usmjereni ka sigurnosti građana, a ne prema partijskim igrama koje zamagljuju stvarne društvene probleme.
