Planinarsko-ekološka udruga Stožer, građanska inicijativa „Mladi za Kupres“ i brojni žitelji ovog planinskog gradića „Mirnom prosvjednom šetnjom za Plazenicu“ još jednom su pokazali da se protive planiranoj izgradnji pogona tvrtke BH Magnezij & minerali d.o.o.
Ističu kako bi taj 'projekt stoljeća' mogao dovesti do višestrukog zagađenja tla, zraka i vode ne samo na Kupreškoj visoravni i graničnim općinama nego i Jadranskom vodnom slivu.
Ekološka opasnost
I dok jedni u projektu rudarenja i prerade dolomita u magnezij vide napredak i posao za više stotina radnika, prosvjednici i potpisnici peticije u toj kemijskoj tvornici vide ekološku opasnost. Nisu protiv gospodarskog razvoja, ali kažu da on ne smije biti u suprotnosti s očuvanjem prirodnih resursa.
„Smatramo da se neke stvari ne mogu ispraviti ako su već napravljene i smatramo da se mora malo savjesnije postupati i sa rudarenjem i sa gradnjom nekih novih pogona jer to je šteta koja bi nama mogla ostati na dvije, tri i više generacija - ne samo Kuprešanima nego svima nizvodno od Kupresa“, napominje Nikola Lovrić, član inicijative Mladi za Kupres.
„Stožerov“ Hrvoje Ćosić dodaje kako se to tiče i sliva Vrbasa, Plive, Sturbe, Bustrice, Šujice pa do Trebižata, Cetine: „Naša strategija je da je tu turizam, poljoprivreda, stočarstvo - i to je ono što je u skladu s ovim krajolikom koji je božanski Edenski vrt i neka takav i ostane“.
„I ovo je jedan od načina da pokažemo nezadovoljstvo pasivnošću institucija koje ne provjeravaju takve stvari. A druga stvar je bahato ponašanje stranih investitora u našim lokalnim zajednicama“, upozorava Mijo Dumančić, predsjednik Planinarsko-ekološke udruge Stožer.
Godišnja koncesijska naknada za eksploataciju dolomita je 1.300 maraka
To se vidjelo i na devastiranom području Plazenice, a i godišnja koncesijska naknada od 1.300 maraka za eksploataciju dolomita više je nego mizerna.
„Nisu poreski obveznici u Kupresu. Ako misle dobro ovome narodu, neka počnu plaćati poreze i poslovati po svim mogućim propisima Zakona o računovodstvu i svim ostalim koji se odnose na jedno normalno uljuđeno poslovanje“, poručuje Marko Batinić, ekonomist i sudionik pohoda.
Ranije je Općinskom vijeću predana peticija s 4.308 potpisa kojom se, uz donošenje zaključka o protivljenju gradnji tvornice magnezija, traži i raskid koncesijskog ugovora za kamenolom Grguljača.
„Općinsko vijeće je donijelo nalog načelniku da napravi neovisnu studiju kako bi vijećnici dobili informacije iz prve ruke od stručnih ljudi“, kaže načelnik Kupresa Danko Jurič (HDZBiH).
„Oni su ovdje došli da eksperimentiraju“
Studiju utjecaja na okoliš, u suradnji sa šest univerzitetskih profesora, analizirao je istaknuti geograf i hidrolog prof. dr. Muriz Spahić, te zaključio da je manjkava i netransparentna, a proizvodni proces neprovjeren.
„Akademicima je nejasno zašto se to radi na Kupresu kad se većina magnezija dobija od morske vode. Oni su ovdje došli, po mom mišljenju, da eksperimentiraju jer ta tehnologija nije nigdje još ni zaživjela nit je igdje rađen taj proces. Građani Kupresa su s razlogom zabrinuti, kao i ja“, otkriva Jurič.
Poručuju da ne žele biti eksperimentalni poligon ni za jednu firmu, bila ona iz BiH, Njemačke ili bilo koje druge države.
