Resorno ministarstvo je pripremilo tekst izmjena zakona u kojem se predviđa da se otprilike 16 nedjelja godišnje može raditi, uz dodatne dvije nedjelje koje bi lokalne zajednice same odredile, objašnjavali su iz Vlade.

Radnici u trgovini ne žele raditi nedjeljom ili ipak žele, ali ako im se to više plati? Ne postoji naknada koja bi za njih bila adekvatna kompenzacija za ponovni rad nedjeljom, kako su naveli u pozivu na današnji protest iz Sindikata trgovine? Ili bi ipak radili ako će dnevnice za radnu nedjelju biti tri puta veće?

- Vrijeme provedeno s porodicom ne možete platiti - uzvikivali su danas na protestu u Sarajevu, a istovremeno podržavali ministra trgovine Amira Hasičevića iz Vlade FBiH, koji priprema model po kojem bi se radnicima u trgovini ipak "nametnuo" rad tokom više nedjelja godišnje uz veće dnevnice. 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine odlučila je da će nedjelja biti neradna za trgovine, a potom je to podržala i vladajuća većina u Federalnom parlamentu kroz izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH.

Ista ta Vlada sada bi uvodila radne nedjelje, jer veliki broj općina i gradova traže izuzeće od primjene tog člana Zakona. Isto kao što su bez ikakve ekonomske analize uveli neradne nedjelje, pa i povećali minimalac na 1.000 KM bez sveobuhvatne fiskalne reforme, tako sada Vlada FBiH, tačnije Ministarstvo trgovine na čelu sa ministrom Hasičevićem (Naša stranka), "ofrlje" odlučuje da bi 16 do 18 nedjelja ipak mogle biti radne i to, kako ističu, "po uzoru na Hrvatsku"!?

Da stvar bude zanimljivija, i cirkus u režiji Vlade FBiH pa i vođa Sindikata veći, radnicima koji "ni za kakve pare ne žele raditi nedjeljom", obratio se danas ministar Hasičević koji uporno već neko vrijeme ponavlja kako razmatra uvođenje rada nedjeljom u trgovinama uz veće novčane naknade!? Okupljeni su podržali ministra i aplaudirali mu danas.  

Hasićević je ranije rekao da Ministarstvo finalizira prijedlog izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se predviđa da prodajni objekti budu zatvoreni nedjeljom, uz mogućnost da trgovci odrede najviše 16 do 18 radnih nedjelja godišnje prema vlastitom izboru.

- Ova fleksibilna odredba je rezultat balansa između zaštite radničkih prava i potreba tržišta, posebno u sezonskim djelatnostima. U okviru prijedloga zakona posebno je predviđena i obaveza poslodavaca da radnicima koji rade nedjeljom isplate znatno uvećanu naknadu, čime se dodatno vrednuje njihov angažman van standardnog radnog vremena.Time se osigurava pravičniji tretman zaposlenih u trgovini i podiže standard radnih prava - rekao je ranije Hasičević, koji je danas dobio aplauz od radnika koji "ni za kakve pare neće da rade nedjeljom". 

U konačnici će odlučiti Vlada FBiH na čijem je čelu Nermin Nikšić. On je 1. maja na ručku sa sindikalistima izjavio: - Smatram da smo učinili puno za one ljude i njihove porodice koji godinama nisu imali priliku da se okupe tokom neradnog dana, osim možda za praznike. Treba iskoristiti pozitivna iskustva iz regije.Resorno ministarstvo je pripremilo tekst izmjena zakona u kojem se predviđa da se otprilike 16 nedjelja godišnje može raditi, uz dodatne dvije nedjelje koje bi lokalne zajednice same odredile. Na primjer, Sarajevo Film Festival je period kad je grad pun turista i trgovine tada moraju imati mogućnost rada - zaključio je Nikšić.

Premijer je u ranijim izjavama također obrazlagao kako radnice u trgovini trebaju biti slobodne nedjeljom, jer su im ni muževe ne rade nedjeljom, pa je to jedini dan kad porodica može biti na okupu. E sad, po najnovijem, porodica ipak ne mora biti na okupu baš svaku nedjelju. Malo je to "porodični dan", a malo i nije. Za neke nije nikad ni bio jer su, po priznanju ministra rada i socijalne politike FBiH Adnana Delića, radnici ipak mogli biti primorani od poslodavca da rade nedjeljom.

 - Pogrešno bi bilo da se kaže da postoji neradna nedjelja. Svi radnici, pa čak i u trgovini svi radnici koje rade, mogu da rade nedjeljom, ali s obzirom na to da ne rade trgovački objekti, vjerovatno ne mogu da budu na svom radnom mjestu. Mislim da radnici zaslužuju mnogo veća prava nego ih trenutno imaju. Ono što imamo jeste da su neke stvari dobro definirane, ali nemamo implementaciju na terenu - rekao je Delić.

To znači da su radnici mogli raditi npr. u magacinima ili slagati robu. Između ostalog na to su ranije ukazivali kritičari izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini.

Činjenica je da se Vlada FBiH, donoseći odluku o neradnoj nedjelji naprečac, kao uostalom i većinu drugih odluka i zakona što su donosili, sama spetljala u svojim populističkim potezima. Čini se kako je to zastupnik Čavalić, koji je od početka ukazivao na manjkavosti ove ali i brojnih drugih Vladinih odluka, najbolje objasnio današnjom ilustracijom na X-u. Njega su danas direktno prozvali da ugrožava njihovo pravo na neradnu nedjelju, da radi za trgovačke lance i tome slično.