Mjesne zajednice nisu stvar političke volje, već zakonska obveza jedinica lokalne samouprave. One predstavljaju prvi i najdirektniji oblik demokratije za građane, jer upravo kroz njih biraju lokalne predstavnike, odlučuju o raspodjeli sredstava i infrastrukturnim projektima koji neposredno utječu na kvalitet života.
Međutim, u pojedinim dijelovima Hercegovine građanima je to pravo godinama uskraćeno. U Stocu mjesne zajednice uopće nisu formirane, dok u Mostaru formalno postoje, ali nisu funkcionalne zbog neusklađenosti Statuta Grada sa Zakonom o principima lokalne samouprave. Može li ovu praksu promijeniti mišljenje Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, koje jasno poručuje da osnivanje mjesnih zajednica nije pitanje izbora lokalnih vlasti, već zakonska obveza?
Ustavni sud otklonio dileme
Mjesne zajednice nisu stvar političke volje nego zakonska obveza jedinica lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Upravo zbog različite prakse u gradovima i općinama, dopremijer Federacije Bosne i Hercegovine Vojin Mijatović zatražio je mišljenje Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine o njihovom pravnom statusu i obvezi osnivanja.
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine potom je jasno poručio:
„Utemeljenje mjesnih zajednica nije statutarna opcija, već zakonska dužnost. Jedinice lokalne samouprave nemaju pravni temelj da izostave njihovo formiranje. Kao oblik lokalne samouprave, mjesna samouprava oličena kroz mjesne zajednice predstavlja institucionalni mehanizam neposredne demokratije, sredstvo ostvarivanja prava građana na sudjelovanje u lokalnim pitanjima i alat za ravnopravno sudjelovanje u poslovima koji se tiču svakodnevnog života“, navodi se u mišljenju Ustavnog suda FBiH.
Mjesne zajednice najniža su razina lokalne samouprave i građanima omogućavaju izravno sudjelovanje u odlučivanju o komunalnim pitanjima, infrastrukturi i drugim temama važnim za svakodnevni život. Bosna i Hercegovina je potpisnica Europske povelje o lokalnoj samoupravi, čiji je cilj upravo približiti odlučivanje građanima.
Nevenko Vranješ, ombudsmen za ljudska prava Bosne i Hercegovine, istakao je da je odluka Ustavnog suda FBiH konačna i obavezujuća.
„Odluka Ustavnog suda je, naravno, konačna i obavezujuća. Na vlastima, prije svega vijećima jedinica lokalne samouprave, jeste da uspostave mjesne zajednice tamo gdje ih nema. Ono što je suštinski važno u Federaciji Bosne i Hercegovine jeste da mjesna zajednica ima status pravnog lica, pa samim tim ima znatno veća ovlaštenja nego u Republici Srpskoj“, rekao je Vranješ.
Mostarske mjesne zajednice bez izabranih tijela
Iako zakon postoji godinama, njegova primjena nije jednaka u svim sredinama.
U Mostaru formalno postoje 43 mjesne zajednice, naslijeđene od nekadašnjih gradskih općina koje su ukinute 2004. godine, kada je visoki predstavnik nametnuo novi Statut Grada Mostara i grad preustrojio u jedinstvenu lokalnu samoupravu. Međutim, građani nikada nisu birali tijela mjesnih zajednica.
Slaven Bubalo, vijećnik HRS-a u Gradskom vijeću Mostara, smatra da postojeći sistem ne funkcioniše.
„Svaka mjesna zajednica vodi se kao da ima zaposlenog, ali ga je vrlo teško pronaći. Kao da je riječ o nečemu za šta su svi čuli, ali gotovo niko nije vidio“, kazao je Bubalo.
Statut ključni problem
Sličan stav imaju i u mostarskom SDP-u BiH. Smatraju da su zakonske odredbe odavno jasne, ali upozoravaju da bi političke opstrukcije mogle usporiti provedbu odluke.
„Vladajuće stranke obavezale su se Mostarskim sporazumom da će na prvoj sjednici Gradskog vijeća usvojiti taj statut. Prošlo je skoro 100 sjednica, a on još nije usvojen. Mislim da će oni koji godinama opstruiraju procese i ovaj put pronaći način da izbjegnu provedbu“, izjavio je Sanel Žuljević, vijećnik SDP-a BiH u Gradskom vijeću Mostara.
Iz Grada Mostara poručuju da je za drugačiju organizaciju mjesnih zajednica najprije potrebno uskladiti Statut Grada sa Zakonom o principima lokalne samouprave.
„Sve promjene koje se odnose na Statut treba usvojiti Gradsko vijeće Grada Mostara. Dodatni problem u prošlosti bilo je i nepostojanje Gradskog vijeća, koje nije egzistiralo od kraja 2012. do početka 2021. godine. Zbog toga je za bilo kakvu drugačiju organizaciju mjesnih zajednica potrebno izmijeniti Statut i uskladiti ga s važećim Zakonom o principima lokalne samouprave“, saopćeno je iz Grada Mostara.
Stolac mjesne zajednice uopće nema
Grad Stolac mjesne zajednice uopće nema, iako je njihovo osnivanje zakonska obveza. Od gradonačelnika Stoca zatražili smo odgovor kada će one biti uspostavljene, no unatoč višestrukim pozivima i upitima, do zaključenja ovog priloga nije odgovorio na pitanja naše redakcije.
Hoće li nakon jasnoga stava Ustavnog suda Federacije BiH lokalne zajednice konačno ispuniti zakonsku obvezu i građanima omogućiti neposredno sudjelovanje u odlučivanju o lokalnim pitanjima, ostaje vidjeti.
