Teško finansijsko stanje Radiotelevizija Bosne i Hercegovine ponovo je otvorilo pitanje opstanka državnog javnog emitera, a dio delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine smatra da bi se u rješavanje problema morao uključiti i visoki predstavnik u BiH.
Iako je Dom naroda trebao razmatrati zahtjeve BHRT-a na sjednici zakazanoj za 17. februar, ona je prekinuta na samom početku zbog nedostatka kvoruma.
U dokumentu koji BHRT upućuje Parlamentarnoj skupštini BiH i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine traži se hitno provođenje člana 23. Zakona o javnom RTV sistemu BiH, koji se odnosi na raspodjelu RTV takse između tri javna servisa. Također se zahtijeva da Vijeće ministara obezbijedi kreditna sredstva sa odgođenim plaćanjem i bude garant BHRT-u, kako bi se izmirila dugovanja, koja bi kasnije bila vraćena nakon okončanja sudskih sporova sa Radio-televizija Republike Srpske.
U zahtjevima se navodi i potreba da se BHRT-u hitno dodijele sredstva iz viška prihoda Regulatorna agencija za komunikacije ili iz tekuće budžetske rezerve. Poseban zahtjev upućen je i predsjedniku VSTV-a:
„Od Predsjednika VSTV-a zahtjevamo utvrđivanje i javno objavljivanje razloga za odugovlačenje sudova u Republici Srpskoj kod donošenja presuda u sporovima između BHRT-a i RTRS-a u skladu sa Odlukom Ustavnog suda BiH. Zahtjevamo hitno formiranje ad hoc komisije Parlamentarne skupštine BiH, koja će sa Upravnim odborom BHRT-a i menadžmentom BHRT-a izraditi strategiju rješavanja problema i očuvanja BHRT-a“, navodi se u dokumentu.
Iako zahtjevi nisu formalno razmatrani, brojni delegati su u izjavama za medije upozorili da je BHRT pred kolapsom. Predsjedavajući Doma naroda Kemal Ademović podsjetio je na sastanak s predstavnicima Sindikata BHRT-a, ističući da je iznesen „najgori mogući scenario koji je na pragu, a to je činjenica da može doći i do gašenja signala i da je zbog dugovanja koja oni imaju, a to su desetine miliona, već ta institucija u kolapsu“.
Ademović je naveo da će, ukoliko institucije ne reagiraju, zatražiti intervenciju visokog predstavnika:
„Obzirom da je očigledno da Parlamentarna skupština ne može odgovoriti ovome zadatku ili neće, pozvat ću visokog predstavnika da donese odluku kojom će izvršiti deblokadu Javnog radiotelevizijskog servisa BiH… da hitno prebaci 22 miliona KM kako bi se izmirio dug prema EBU i spriječila blokada računa BHRT-a i gašenje signala… te da se hitno iznađu interventna sredstva u iznosu od 20 miliona KM“, kazao je Ademović.
Sličan stav iznio je i delegat Zlatko Miletić, upozorivši:
„Ako stane BHRT, mislim da ljudi ovdje nisu svjesni da će stati sve, s obzirom na moć i snagu repetitora u BiH“. Dodao je da je jedna od opcija i obraćanje Ured visokog predstavnika:
„Ako je mogao donijeti odluku da se dodijeli 120 miliona Viaductu, ne znam zašto ne bi pronašao zakonski osnov da se pomogne makar privremeno Radioteleviziji Bosne i Hercegovine“.
Delegat Šefik Džaferović smatra da rješenje mora biti zasnovano na postojećim zakonima:
„Imamo zakone – zakon o sistemu i zakon o emiteru… Moramo se vratiti na početak i implementirati u cjelosti te zakone“, poručio je, dodajući da se pretplata mora ubirati na cijelom prostoru BiH i raspoređivati u skladu sa zakonom. Govoreći o mogućoj intervenciji visokog predstavnika, naveo je:
„Ovo je očigledno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma kada je u pitanju BHRT i pozivam i visokog predstavnika da uradi svoj dio posla“.
S druge strane, delegat Želimir Nešković istakao je da BHRT pripada svim narodima u BiH i da je neophodno omogućiti njegov rad:
„Ovo je najgora moguća solucija, kada se gomilaju dugovi, kada se dovode u pitanje egzistencije porodica ljudi koji rade u toj instituciji… mislim da i ovo pitanje može da se riješi“, kazao je Nešković.
