Dok se govori o digitalizaciji i modernizaciji javnog servisa, BHRT se suočava s ozbiljnim finansijskim i infrastrukturnim problemima.
Dugovi se gomilaju, zaposlenicima godinama nisu uplaćivani doprinosi, kasne im naknade, a šest miliona maraka koje je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odobrilo iz sredstava Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) ne može biti iskorišteno za njihove plaće.
Prekidi u snabdijevanju električnom energijom, prokišnjavanje i loša tehnička infrastruktura, nažalost, realnost su ove zgrade. Paradoks je to u vremenu kada se u javnosti govori o konačnoj digitalizaciji i prelasku na savremene tehnologije.
Još paradoksalnije je da radnici koji program proizvode u gotovo nemogućim uvjetima i dalje rade bez adekvatnih plaća. Iako je Vijeće ministara BHRT-u doznačilo šest miliona maraka, taj novac ponovo neće doći do zaposlenih.
Namjenska sredstva bez pomoći radnicima
Predsjednica Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u Merima Kurtović-Pašalić istakla je da su iz resornog ministarstva i menadžmenta obaviješteni da radnici neće imati koristi od odobrenih sredstava.
„Samostalni sindikat i radnici, kako su nam saopćili iz resornog ministarstva i menadžmenta, ne mogu dobiti ništa od tih sredstava. Razlog je što su ona izričito namijenjena za određene projekte. Naš gorući problem je neuplaćivanje doprinosa. Više od deset godina zaposlenicima javnog RTV servisa nisu uplaćivani doprinosi. U ovom trenutku kasne nam četiri topla obroka“, kazala je Kurtović-Pašalić.
Direktorica BHT1 Neda Tadić pojasnila je da sredstva imaju strogo definisanu namjenu.
„To su namjenska sredstva koja je odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine moguće potrošiti isključivo za razvojne projekte kada je riječ o tehnici. Drugim riječima, možemo kupiti samo opremu koja nam je potrebna. Naša tehnika je zastarjela i radimo u veoma lošim tehničkim uvjetima“, rekla je Tadić.
Problemi pogađaju cijeli sistem
Budući da je Federalna televizija tehnički, ali i kadrovski vezana za BHRT, problemi se odražavaju i na rad i funkcioniranje naše kuće.
Ugrožen je i naš razvoj, dok dugovi državne televizije svakodnevno rastu prema radnicima, Evropskoj radiodifuznoj uniji, Elektroprivredi i ostalim dobavljačima.
Rješenje, koje neće biti samo kap u moru, radnici, ali i menadžment vide u uvrštavanju BHRT-a u državni budžet. Dokument bi se pred državnim zastupnicima trebao naći 22. jula, a nakon toga i pred delegatima u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH).
Prijedlog za budžetsku pomoć
Član Komisije za saobraćaj i komunikacije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Jasmin Emrić (NES) izjavio je da je predložen zaključak kojim bi se BHRT-u osigurala finansijska pomoć.
„Na posljednjoj sjednici Komisije za saobraćaj i komunikacije predložili smo zaključak da se od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zatraži da prilikom usvajanja budžeta za 2026. godinu izdvoji 30 miliona maraka za finansijsku pomoć i podršku BHRT-u, kako bi tim sredstvima mogao izmiriti svoje prioritetne obaveze“, rekao je Emrić.
Delegatkinja u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marina Pendeš (HDZ BiH) smatra da je za trajno rješenje potrebno izmijeniti zakonski okvir.
„Kada govorimo o BHRT-u, veoma je važno izmijeniti Zakon kako bi BHRT postao budžetski korisnik, što sada nije. Ne možete predvidjeti BHRT u budžetu institucija Bosne i Hercegovine ako to Zakonom nije definisano, jer bi to bilo nezakonito“, kazala je Pendeš.
Potrebno sistemsko rješenje
Dakle, sistemsko rješenje za funkcioniranje javnog RTV sistema Bosne i Hercegovine bilo bi donošenje novog državnog zakona. Onog za koji nema političke volje. Izvor problema upravo je u nepoštivanju postojećeg Zakona i izlasku RTRS-a iz sistema naplate i raspodjele RTV takse.
Tako BHRT u desetak sudskih postupaka potražuje više od 100 miliona maraka od entitetskog emitera. Tri postupka, koja su presuđena u korist državne televizije, nisu dovela do naplate, ali jesu do blokade računa RTRS-a.
