Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH), ekonomska kriza u Njemačkoj može imati značajne posljedice za bh. izvoz, posebno za kompanije koje su oslonjene na njemačke kupce, a postoji i rizik od prekida lanaca vrijednosti ukoliko njemačke firme smanje proizvodnju, što bi moglo pogoditi domaće dobavljače sirovina.
- Ukoliko se negativni trendovi nastave, BiH bi se mogla suočiti s dugoročnim posljedicama poput gubitka tržišnih udjela u Njemačkoj i potrebe za jačom diversifikacijom izvoznih tržišta. S obzirom na to da je Njemačka jedno od najvažnijih izvoznih tržišta za BiH, takav razvoj događaja predstavlja ozbiljan šok za našu privredu - naveli su za Fenu iz VTKBiH.
Već je potvrđeno da je izvoz drvnih proizvoda u Njemačku pao za oko deset posto. Drugi sektori privrede još ne bilježe velike promjene, ali je poznato da je metalski sektor jako osjetljiv na smanjenje potražnje, pogotovo u Njemačkoj.
- Ukupan izvoz u Njemačku je pao za 30 miliona KM ili tri posto i za pola godine iznosi 1,1 milijardu KM. Radi se o blagom padu izvoza u odnosu na prethodni period – naveli su iz VTKBiH, napominjući da nisu svi sektori pogođeni jednako, te da će oni koji rade sa specijaliziranim proizvodima ili imaju diversificiranu bazu kupaca vjerojatno biti otporniji.
VTKBiH zasad nema javno dostupnih podataka o otkazima dugoročnih ugovora, ali pojedine kompanije navode smanjenje narudžbi i zahtjeve za dodatnim garancijama od njemačkih partnera. Neke saradnje se preusmjeravaju na fleksibilnije aranžmane, a to su manje količine, serije i narudžbe.
- Statistika pokazuje da je u prvoj polovini ove godine došlo do 'stabilizacije' u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa Njemačkom. Iako je izvoz smanjen za tri posto, zabilježen je rast obima razmjene od oko pet posto, što ukazuje na usporavanje pada izvoza u odnosu na prethodni period – dodali su iz VTKBiH.
Izvoz BiH primarno je usmjeren ka tržištu EU, ali i tu je zabilježen pad od 3,21 posto u odnosu na prethodnu godinu. Njemačko tržište ostaje ključno, istakli su iz VTKBiH, ali su njemački partneri zahtjevni u smislu traženja bolje dokumentacije, standarda i logističke pouzdanosti.
S druge strane, robna razmjena s Austrijom bilježi pozitivan bilans. Izvoz iz BiH iznosi 1,2 milijarde KM, dok je uvoz 1,1 milijardU KM, što rezultira suficitom od oko 74 miliona KM. Austrija tako ostaje jedan od rijetkih većih partnera s kojim BiH ostvaruje pozitivan trgovinski saldo.
Po obimu razmjene, Hrvatska je i dalje na prvom mjestu, s oko 20 posto ukupne razmjene BiH sa svijetom na godišnjem nivou. EU ostaje najznačajniji trgovinski partner BiH, s više od 66 posto ukupnog izvoza i gotovo 68 posto ukupnog uvoza.
- Umjeren rast uvoza i solidan rast izvoza ukazuju na stabilnu trgovinsku razmjenu, s blagim pomacima u korist BiH, vjerovatno kao rezultat povećane tražnje iz EU nakon inflacije i blagog oporavka potrošnje unutar eurozone – istakli su iz VTKBiH.
Konkretne mjere koje VTKBiH predlaže za ublažavanje negativnih efekata odnose se, među ostalim, na promociju i podrškU izvoznicima kroz sajmove, kooperacijske berze i izložbe u Njemačkoj (npr. sektor namještaja) kako bi se održali kontakti i tražili novi kupci, jačanje brendiranja bh. proizvoda na stranim tržištima, podršku u certifikaciji, standardizaciji i pridržavanju tehničkih regulativa potrebnih za ulazak na zahtjevna tržišta, te poticanje diversifikacije tržišta izvoza.