Na prvi pogled, Bosnu i Hercegovinu i Južnu Koreju dijeli gotovo sve – geografija, jezik, kultura i svakodnevni život. Za većinu građana BiH, Koreja je zemlja iz koje dolaze LG uređaji i Samsung telefoni, dok je za mnoge Koreance Bosna i Hercegovina tek nepoznata tačka na karti.

Zato godišnjica trideset godina diplomatskih odnosa nije samo prilika za protokolarne čestitke između Seula i Sarajeva, već i šansa da se domaćoj javnosti približi jedna od najuspješnijih azijskih priča – zemlja koja je od ratnog siromaštva nakon Korejskog rata izrasla u desetu svjetsku ekonomiju i lidera u inovacijama.

Bosna i Hercegovina može mnogo naučiti iz južnokorejskog razvoja. Zemlja je za samo nekoliko decenija prošla put od razorene i siromašne nacije do industrijskog i tehnološkog giganta. Ključnu ulogu u tom uspjehu imale su industrije poput elektronike i automobilske proizvodnje, ali i snažan obrazovni sistem i visoki standardi u obrazovanju.
Prvi utisak koji posjetilac stekne pri dolasku u Seul, glavni grad Južne Koreje, jeste čistoća. To je posebno impresivno ako se zna da u širem gradskom području živi više od 21 milion ljudi, a smeće je gotovo nemoguće uočiti na ulicama. Osim toga, Koreanci su poznati po ljubaznosti i uslužnosti prema strancima.

 Seul je grad kontrasta, s jedne strane prepoznatljiv po brzom tempu života, tehnološkoj razvijenosti i modernim neboderima, a s druge strane po očuvanim palačama, hramovima i četvrtima koje svjedoče o bogatoj historiji i tradiciji.

Između modernih zdanja ima izuzetno mnogo zelenila – gotovo svaki slobodan metar pretvoren je u drvored ili malu zelenu površinu, pa se ni u središtu metropole ne stiče osjećaj da ste okruženi samo betonom i staklom.

Posljednjih godina kulturni utjecaj Južne Koreje nadmašio je njene granice, prije svega zahvaljujući fenomenu Hallyu ili „Korejskog vala“. Riječ je o globalnoj popularnosti južnokorejske muzike, televizijskih drama, filma, ali i kozmetike i proizvoda za njegu kože.

Korejske drame su, poput nekadašnjih španskih sapunica, osvojile i balkansku publiku, pa sve više građana u BiH prati ove serije. Upravo su one privukle i bh. studenticu Nedžmu Hamidović da detaljnije istraži korejsku kulturu.

Nedžma Hamidović: Od prve serije do studija u Seulu

Nakon što je pogledala prvu korejsku seriju, Nedžma Hamidović postala je fascinirana kulturom prikazanom u seriji. Njena znatiželja ju je motivirala da započne učenje jezika, a kasnije je otkrila stipendije koje Koreja nudi, uključujući Global Korea Scholarship (GKS). Nedžma ističe da je na studije u Seul otišla prije nešto više od godinu dana i da je do sada imala samo pozitivna iskustva.

"Koreanci su veoma ljubazni i otvoreni prema strancima, ali ono što me posebno oduševilo je odnos prema studentima", kaže Hamidović, navodeći da boravi u internatu fakulteta te svjedoči predanosti profesora i administracije studentima.

"Posebno me impresionira efikasnost u rješavanju problema i uvažavanje studentskih zahtjeva. Studente potiču na učenje dajući slobodne dane, profesori su dostupni cijeli dan za dodatna pitanja, a na fakultetu postavljaju štandove s besplatnom hranom i pićem. U danima ekstremne vrućine dijele sladolede, a zimi tople napitke", kaže Hamidović navodeći da Seul ostavlja utisak i svojom izvanrednom čistoćom" u Koreji na ulicama teško može da se nađe kanta za smeće, ali se nigdje ne može naći smeće na ulici, čak i kad snijeg padne ostane potpuno bijel dok se ne istopi".

Prije odlaska na studije, Nedžma je korejski jezik počela učiti u Sarajevu kod profesora Koreanca. Već nekoliko godina Kim Kwan Ho podučava Balkance o korejskoj kulturi i jeziku. Na društvenim mrežama dijeli videolekcije i zanimljivosti iz korejske tradicije, tako ga je upoznala i Nedžma Hamidović.

I njegova životna priča itekako je zanimljiva. Naime, Kim Kwan Ho jedan je od sedam Koreanaca koji žive u Bosni i Hercegovini. Njegovi roditelji su u Bosnu i Hercegovinu došli devedestih kao humanitarni radnici i ostali su da žive u Sarajevu. Najmlađi brat od Kwan Ho prvi je Koreanac rođen u BiH.

-Ja sam u Bosnu došao sa 6 godina, ovdje sam krenuo u školu zajedno sa bratom koji je od mene stariji godinu dana, jer su roditelji mislili da će nam tako biti lakše navići se na novo okruženje i učiti. Na početku je bilo malo teško jer tada nije bilo stranaca, ljudi bi nas stalno gledali i često i dobacivali. U školi je bilo ok, govori kroz osmijeh Kim Kwan Ho navodeći da se to dosta promijenilo od kada su turisti iz azijskih zemalja počeli dolaziti u Bosnu i Hercegovinu.

Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, smjer Engleski jezik i književnost, a već pet godina, zajedno sa dvojicom braćom, profesionalno podučava korejski jezik.
-U septembru 2020. godine imao sam prvu grupu polaznika kursa korejskog jezika, semestar je trajao četiri mjeseca. Na početku sam pokrenuo online platformu "@Učimo korejski" i časovi su išli preko zooma. Tako sam držao časove dvije i po godine. Onda sam odlučio da napravim video kurs platformu kroz novi brend K-lingua gdje studenti sada imaju veću fleksibilnost tokom učenja, kaže Kim Kwan Ho.

Kwan Ho kaže da se studenti ne žale da je jezik težak, šta više, većina njih navodi da je mnogo lakše nego što su mislili. I studentica Nedžma Hamidović kaže da je učenje jezika na početku izazovno, ali nakon što se savlada Hangul (korejsko pismo) i osnovna gramatika, jezik zapravo zvuči logično i prirodno, te postane lagan.

-Trenutno najmlađi učenik ima 11, a najstariji preko 60 godina, tako da su sve generacije zainteresovane za učenje. Svi oni kažu da su zavoljeli korejsku kulturu i jezik preko muzike ili preko serija. Najinteresantnije mi je kad čujem da neko kaže da mu se sviđa kako zvuči jezik i zato želi da ga nauči, kaže Kim Kwan Ho.

Iako je Koreja za većinu građana Bosne i Hercegovine još uvijek neotkrivena, Kim Kwan Ho kaže da ima dosta sličnosti između građana BiH i Koreje.

-Koreanci mnogo vole prirodu i odlazak u prirodu, to sam primjetio i ovdje. Samo što je na primjer u Sarajevu priroda jako blizu, za 10 minuta ste iz centra grada na planini, što mi se jako dopada. Koreja kao i Bosna i Hercegovina ima mnogo prelijepih planina. I ljudi su slični, naprimjer, u korejskom jeziku postoji jedna riječ jeong, teško ju je prevesti ali kao topao osjećaj privrženosti koji se osjeća između ljudi, neka veza između ljudi. To mi se posebno sviđa kod ljudi u BiH što su dobri i isto imaju taj jeong, kaže Kim navodeći da mu se u BiH najviše dopada sarma.

Priliku za upoznavanje djelića bogatog kulturnog naslijeđa Južne Koreje nedavno su imali građani Sarajeva na koncertu tradicionalne korejske glazbe i plesa u BKC-u uz nastup ansambla Korejskog tradicionalnog muzičkog orkestra Daejeon Yeonjeong Korejski. Ono što je posebno oduševilo posjetitelje bilo je izvođenje himne Bosne i Hercegovine na tradicionalnim korejskim instrumentima.

(Buchaechum tradicionalni korejski ples sa lepezama, foto:Sara Anjum/@saralea.visuals)

Svečanom koncertu povodom obilježavanja 30. godišnjice diplomatskih odnosa između Koreje i BiH prisustvovao je i novoimenovani ambasador Južne Koreje za Hrvatsku i BiH Seungbuhm Lee.

Ambasador Lee na koncertu u BKC-u, foto: Sara Anjum/@saralea.visuals)

Ambasador Lee rekao je da se ove godine slavi 30 godina ne samo diplomatskih odnosa već i prijateljstva između dvije države. I iz Ministarstva vanjskih poslova Južne Koreje posebno su naglasili značaj obilježavanja ove godišnjice te su izrazili zadovoljstvo stabilnim odnosima i ekonomskom saradnjom.