DINO JE LJUDINA: Našao novčanik u kojem je bila cijela plaća pa krenuo u potragu za vlasnikom
Dino Baftijari na zagrebačkoj je Trešnjevci prije nekoliko dana pronašao novčanik pun novca i njegovog vlasnika odlučio potražiti preko Facebooka.
Dino Baftijari na zagrebačkoj je Trešnjevci prije nekoliko dana pronašao novčanik pun novca i njegovog vlasnika odlučio potražiti preko Facebooka.
Enver Beganović, Bosanac koji živi u Austriji, odlučio je da krene pješke na putovanje do Mekke kako bi obavio važnu islamsku dužnost hadža.
Prva beba u novoj godini u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar rođena je 2 sata iza ponoći, a liječnici su imali puno posla jer je nakon tog porođaja uslijedilo još šest drugih.
Svim čitateljicama i čitateljima portala Ljudski.ba i onima koji će to tek postati želimo sretnu novu 2023. godinu.
Na listi najsretnijih zemalja koju svake godine sastavlja World Happiness Report, Finska je i u 2022. osvojila prvo mjesto kao zemlja u kojoj ljudi najbolje žive.
Za potrebe radova izdvojeno je oko 400.000 maraka, a korisnici programa su odabrani po javnim pozivima iz prethodnih godina, priopćeno je iz Vlade Brčko distrikta BiH.
Poitpredsjednbik RS-a Ćamil Duraković objavio je lijepou vijest iz Kotor Varoši. Ova vijest pokazuje da postoje dobri ljudi koji žele podržati dobre stvari i dobre učenike. Priča iz Kotor Varoši je i priča o rušenju etničkih barijera. Prenosimo kako je Duraković doživio susret s učenicima u Kotor Varoši.
Društveni aktivista Aleksandar Gluvić iz Banja Luke preko društvenih mreža podijelio je priču o čovjeku velikofg srca koji svoju dobrotu ne želi propagirati. Nije riječ o nekakvom velikom moćniku, napisao je gluvić, a njegoviu objavu prenosimo u cijelosti.
Nazif Gljiva, jedan od najpoznatijih tekstopisaca bivše Jugoslavije, iz čijeg su pera nastali brojni hitovi autor je većine pjesama s početka karijere Halida Bešlića.
Umberto Saba – Veliki italijanski pjesnik je prije stotinjak godina posjetio Crnu goru. Sa tog putovanja je ostala je njegova pjesma kao divna uspomena i neprolazan „eho“.
Jedno davno ljeto koje pamti cvijeća „miruh“ sa obale, gdje mimoza se žuti i mirta cvjeta. U sjećanju i ljudi su ostali, „što blagošću duše dotiču međe majčinske“.
Maštoviti i lijepi stihovi, ni Jevrem Brković ne bi umio bolje. Prisjećanje na Jevrema je neodvojivo od sljedećih riječi: „Komandante, Lovćen pasti ne smije“. Jevrem Brković, pjesnik i komandant čuvenih „Lovćenskih straža“, svojom je poezijom, a i javnim istupima, hrabro stao u odbranu Dubrovnika a kasnije i Sarajeva. Za svojih sarajevskih godina bio je čest gost ljetne bašte hotela Zagreb. Zanimljivo je da se ova kavana nalazila na uglu Titove i ulice Valtera Perića. Ovaj „susret Tita i Valtera“ za Jevrema nije obična simbolika. Imponovala mu je „njihova blizina“, a i sam je kasnije postao, njima ravna, legenda. U ovu kavanu su svojevremeno znali svratiti pjesnici: Josip Osti, koji je i stanovao u ulici Vladimira Perića Valtera, te Izet Kiko Sarajlić koji je takođe živio u blizini. U ulici Kralja Tvrtka, koja je bila jedva stotinjak metara daleko, Kiko je imao u to vrijeme stan. Ovdje su svraćali, ili barem svakodnevno ovuda prolazili, legendarni Ivan Foht (književnik i profesor sa Filozofskog fakulteta) i mnogi drugi. Bilo je ugodno i lijepo u tom nekadašnjem Sarajevu, Sarajevu Jevrema Brkovića. Veliki pjesnik je tu mogao osjetiti i neodoljivu aromu pržene morske ribe, isto kao u Herceg Novom. Sarajevski kvart „Marijin Dvor“ bio je poznat po ribljim restoranima sa dugom tradicijom, kao što su bili „Makarska“ ili „Kvarner“. Neka lijepa mjesta koja su, u svoje vrijeme, posjećivali pjesnici Umberto Saba, Jevrem Brković ili Izet Kiko Saraklić nama danas izgledaju puno ljepše. Pjesnik Jevrem Brković je „otplovio na drugu obalu“, ali legenda o njemu će vječno trajati. Trajat će i „Lovćenske straže“, jer neko mora biti stalno budan.
Kultne „Lovćenske straže“ imaju višestoljetni kontinuitet, a pominju se i u ovoj uvodnoj pjesmi Umberta Sabe. Neodoljive i neprolazne ljepote crnogorske obale i Lovćena su magnet za prijatelje ali i za neprijatelje. Tako je od uvijek bilo i tako će biti.
Otiđite i vi, nagledajte se Ljepote, ko vam brani? Montenegrina je grijeha vrijedna.
Sve vam je ovdje na jednom mjestu: Pakao, Čistilište i Raj. Gdje takvo nešto još ima?
Ne dangubite. Idite i hodočastite, stazama i bogazama velikog Umberta Sabe.
Jedna je Montenegrina. „Ona se ljubi i zbog nje se pati“, kao što Tin negdje zapisa. „Pa i ako je obmana, ona je veličanstvena i njezina ljepota vrijedi zanosa i žrtve“.
Montenegrina je jedna, jedna ali grijeha vrijedna.
(Foto: planina Lovćen)
Marko Raguž