Muhidin Alić, diplomirani pravnik iz Tešnja nakon 26 godina napustio je Stranku za BiH, što je potvrdio za Ljudski.ba Za sada ne želi špekulisati o prelasku u neku drugu stranku.
Pritisak zbog neformiranja vlasti u Kantonu Sarajevo je prebačen na Našu stranku koja je najavila ime mandatara do kraja sedmice. Iz redova aktuelne koalicije se spominje mogućnost izostanka podrške ako ne bude delegiran kvalitetan kandidat, a problem mogu biti i ambicije aktuelnih ministara poput Adnana delića iz NIP-a.
Gradsko vijeće Livno ni na drugoj izvanrednoj sjednici ove godine održanoj u ponedjeljak nije izabralo novo rukovodstvo koje je trebalo odblokirati rad tog tijela od kraja prošle godine.
Naravno da sam spreman da preuzmem PDP, jasno je rekao Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, za BHRT.
Predsjednik HSS Mario Karamatić se složio s izjavom predsjednika SABNOR-a Seada Đulića koji je na skupu antifašista na Partizanskom groblju u Mostaru u subotu kazao da je Mostar “izvorište antifašizma i neonacizma”.
– Pa mogao bi se dijelom složiti s gospodinom Đulićem. Imali smo situaciju prije par mjeseci kada su nacistički znakovi ispisani po Partizanskom groblju. I po informacijama koje ja imam to su iradili potomci pripadnika Handžar divizije, koji su se u II svjetskom ratu borili na strani fašista u Mostaru i koji su, po informacijama koje ja imam, usko vezani za SDA i džamije. I evo, ja bih zamolio ministra policije HNŽ da ovo konačko rasvjetli, da policija prijeđe na istočnu stranu, da ih privedu i da konačno završimo tu priču, kazao je Karamatić gostujući u Dnevniku RTV HB.
On je podsjetio kako Bošnjaci svako malo Hrvatima pokušavaju imputirati fašizam i podsjetio na slučaj iz Uskoplja.
– Imali smo slučaj iz Uskoplja gdje je momak došao na godišnji odmor i sam sebi išarao auto sa slovom U, križevima, ” Balije poklat ćemo vas”. Čovjek je to sam sebi uradio da optuži Hrvate. I to se ciklično ponavlja, kazao je Karamatić. A što se tiče zvjezde petokrake kojusu nosili, podsjetio bih, te navodne antifašste da im je Ratko Mladić napravio to što je napravio upravo noseći zvijezdu petokraku na kapi./HMS/
Hrvatski narodni sabor naposljednjem zasjedanju u Mostaru usvojio je nekoliko značajnih dokumenata, među kojima i Deklaraciju, naslonjenu na sve prethodne, a u kojoj je naznačeno osam ključnih oblasti u kojima je potrebito djelovati, kako bi hrvatski narod u Bosni i Hercegovini kako je poručeno, bolje i prosperitetnije živio.
Jedan od dokumenata je i Demografska strategija, s ciljem ostanka hrvatskog življa u Bosni i Hercegovini. Predsjednik HDZ-a 1990 i član Predsjedništva Sabora, Ilija Cvitanović o posljednjem zasjedanju i ostalim aktualnostima govorio je za Dnevni list.
Što izdvajate sa zasjedanja od 4. veljače?
-Najvažniji dokument je Strategija demografskog razvoja u Bosni i Hercegovini. Svi smo svjedoci našeg ukupnog broja danas, odlaska mladih, teškog života, tako da mislim da je usvojen dobar dokument. On nudi temelj, ali uz kvalitetan monitoring i nadzor onoga što smo usvojili. Moramo popraviti sliku i omogućiti veći natalitet u Bosni i Hercegovini, pa i djelovati na demografsku sliku Hrvata u Bosni i Hercegovini. Sada je to stvar onih koji će provoditi mjere. Zbog toga je važno da javnost sve to prati, kritizira i upozorava. Bitan dokument je i Deklaracija s 11. zasjedanja, koja kao bitan dokument za jedan mandatni period, definira politike HNS-a i rasčlanjiva osam oblasti. Najbitnija je promjena Ustava i Izbornog zakona na kojima će osobno najviše insistirati. Tu su i položaj hrvatskih branitelja, gospodarstvo, zdravstvo i ostali bitni segmenti života u Bosni i Hercegovini. Temelj na kojemu bismo trebali provoditi političke odluke i na tomu tragu djelovati. Vrlo bitan i obiman dokument. Svatko ga ima prigodu vidjeti.
Postoje i politički subjekti kojima ne odgovaraju današnje uređenje i način rada HNS-a, pa su zaledili članstvo. Što je s Devedesetkom? Kako gledate na to?
-Znate kako se ponašamo unutar HNS-a? Sve za stolom kažemo. Unutra… Imao sam vrlo dinamičnu, da ne kažem žestoku raspravu o odnosima unutar HNS-a. Upozorio sam na riječ koja je temelj svega – “povjerenje“. Uvijek povjerenje. Ako to postoji, sve se odluke mogu donositi zajedno. A ako, pak, postoje bahatost, odnarođenost i isključivost što se pojavljuje od pojedinaca na nekim terenima, onda to nije HNS i to nije zajedništvo, već soliranje. Tomu nećemo dati potporu. Dajemo prigodu Saboru, još uvijek smo dio HNS-a, aktivno ćemo sudjelovati u Predsjedništvu s četiri člana jer smo se zalagali za zastupljenost sukladno izbornom rezultatom i to smo i postigli. Podržavamo dokumente za koje smo i glasovali, podržavamo, dakle, rad HNS-a.
Burno je na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini. Koliko ćemo čekati na novu Vladu Federacije BiH?
-Teško je procijeniti kada možemo očekivati formiranje vlasti na razini Federacije i nekih županija. Odnosi u grupacijama koliko vidimo u medijima sve su složeniji. Zato nisam siguran da će proces ići tako brzo. Pozivam odgovorne, naročito ključne aktere da se uozbilje, da se ostave nedosljedne retorike, da se ostave blokada i da čim prije formiraju vlast, kako bismo počeli ispunjavati uvjete iz Kandidacijskog statusa, jer u protivnom skupa tonemo. Na sceni je politika nerazumijevanja, politika sukoba, ružne retorike u javnom prostoru, ružnog narativa i zato je važno da se čim prije formira vlast, iako osobno nisam optimista da će to biti brzo.
Jeste li zainteresirani biti dio većine?
-HDZ 1990 je donio jasne odluke. U ovome trenutku nismo dio parlamentarne većine i nećemo sudjelovati u pravljenju većine na bilo kojoj razini izvan nacionalnog okvira. Otvoreno za suradnju jesmo, ali ne po svaku cijenu. Ne moramo biti vlast. Nastavit ćemo se baviti politikom, iako nismo dio vlasti. Bit ćemo, dakle, konstruktivna oporba, iako smatram da nam je sukladno deklaracijama HNS-a mjesto u vlasti, i to na svim razinama. Ne možete praviti zajedništvo na jednom području, a da ga na drugom nemate. Ili imamo zajedništvo na svim područjima, ili ga nikako nemamo.
Često čujemo kako su dogovorena programska načela. Je li to realno? Vjerujete li u programske koalicije stranaka koje okupljaju tri naroda, ljevičare i desničare?
-U programske koalcije o kojima se govori u javnom diskursu ne vjerujem. Ovo je klasična raspodjela pozicija, koja ni u kom obliku nije temeljena na programima ili na budućoj perspektivi Bosne i Hercegovine. Nažalost tako je. Dao Bog da što prije dođe vrijeme da se koalicije slažu na osnovu programa i da te programe provode ljudi koji znaju. Oni koji imaju izvrsnost, a ne oni koji su kažnjavani, gonjeni ili bili u zatvorima… Tu nema programa.
I dalje stojimo u mjestu po pitanju izmjena Izbornog zakona BiH. Ima li većina koja se nazire, a u njoj čini se neće biti SDA, kapacitet i znanje izmjeniti Izborni zakon?
-Čuli smo obećanje predsjednika HNS-a Dragana Čovića da će šest mjeseci nakon formiranja Federalne vlade doći do izmjena Izbornog zakona BiH. Mi pratimo situaciju. Osobno se plašim da ne postoji kapacitet i to ne bi bilo dobro za Bosnu i Hercegovinu, ni za bilo koga u zemlji. Mi ćemo to podržati. Nadam se da ćemo doći do pameti, do razine uvažavanja i nenametanja volje najmalobrojnijem narodu. Dok Željko Komšić predstavlja Hrvate u Bosni i Hercegovini nećemo biti mirni i nećemo tu državu u punom kapacitetu doživljavati svojom.
Andrej Plenković je gostovao na Saboru. Ranije ste hrvatski politički vrh znali prozvati za maćehinski odnos prema Hrvatima u BiH koji ne spadaju pod kišobran zvan HDZ BiH…
-Kada god se u kampanju u Bosni i Hercegovini umiješa HDZ Hrvatske, on uvijek podupire samo jednu stranu. S tim ne možemo biti zadovoljni. Ako govorimo o zajedništvu, ono mora biti izraženo i u predizborno vrijeme, a ne samo nakon izbora. Bitan je dolazak Andreja Plenkovića na posljednji Sabor. Poslao je jasne poruke, jasno je rekao da stoji uz Hrvate u BiH i da će povećati pomoć, a što je posebno bitno najavio je da će Bosni i Hercegovini biti na raspolaganju na euro-atlantskom putu, koliko god je to moguće.
Transparency International u BiH zatražio je od Ministarstva bezbjednosti Bosne i Hercegovine i pripadajućeg Inspektorata informacije o imenovanju novog direktora Službe za poslove sa strancima Žarka Lakete koji, prema medijskim navodima, nije prošao bezbjednosne provjere i nema potrebno radno iskustvo za obavljanje ove funkcije.
Predsjednik pokreta Za nove generacije Damir Marjanović govorio je za BHRT o odnosima ZNG-a sa koalicionim partnerima iz "Osmorke".
Elmedin Konaković je prije 15-ak dana najavio brzu smjenu aktuelnog direktora OSA-a Osmana Mehmedagića i izbor novog „poštenog i vrijednog“ kandidata na njegovo mjesto. No, to nije moguće izvesti (olako obećanom) brzinom kojoj je sklon lider NIP-a. Za izbor novog direktora OSA-a nužno je provesti procedure koje mogu trajati nedjeljama, pa i mjesecima.
Nekadašnji bh diplomata i politički analitičar Slobodan Šoja precizno je secirao ulogu međunarodne zajednice u BiH sa posebnim osvrtom na Visokog predstavnika Christiana Schmidta. Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.
