U Općini Novo Sarajevo održava se 33. sjednica Općinskog vijeća Novo Sarajevo, ali je odmah na njenom početku zatražena pauza zbog dopune dnevnog reda. Pauzu je zatražio vijećnik Srdić Srđan iz Stranke za BiH, a povod pauze jeste dopuna dnevnog reda u pogledu dodavanja novih komisija i članova postojećih radnih tijela.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je naručena proizvodnja 80 Lazara, 112 Miloša - borbenih oklopnih vozila - kao i da se očekuje da stigne važan sistem iz Ruske Federacije koji služi za elektronsko ometanje.
Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković oglasio se na društvenim mrežama i otkrio kakvu je Grad Banja Luka donio odluku.
Federalna zastupnica Jasmina Bišćević Tokić na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH na kojoj se raspravljalo o budžetu FBiH, pitala je federalnog ministra Tonija Kraljevića zašto su pojedine stavke pri Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova drastično povećane u Budžetu FBiH za 2024. godinu.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević najavio je mogućnost da bi i Bošnjačka stranka (BS) mogla ući u rekonstruiranu Vladu Crne Gore.
Transparency International u BiH (TI BiH) uputio je dopis Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine zajedno sa komentarima na predložene izmjene Zakona u državnoj službi u institucijama BiH, koji kako navode ima brojne manjkavosti.
Zastupnik u Skupštini USK Jasmin Hušić pristupio je stranci Narod i Pravda.
Stranke “Trojke” sazvale su za danas u 13 sati u Sarajevu sastanak predstavnika svih političkih stranaka koje imaju zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH radi razgovora o izmjenama Ustava BiH. Uoči današnjeg sastanka na svom facebook profilu oglasio se predsjednik SDP-a i premjer FBiH Nermin Nikšić.
Ovoga ponedjeljka u političkim minutama Jutarnjeg progama gostovao je Dženan Đonlagić, izaslanik u Domu naroda Parlamenta BiH.
Hoće li se DF, ipak, odazvati pozivu Trojke na razgovore o izmjenama Ustava kako bi se implementirale presude Evropskog suda za ljudska prava?
Kako gleda na HDZ-ov prijedlog Izmjena izbornog zakona i očekuje li da će se on naći u Parlamentarnoj proceduri? Kakvu sudbinu predviđa tehničkim izmjenama Izbornog zakona? Kako ocjenjuje rad vladajuće koalicije i gdje je EU put Bosne i Hercegovine?
-Sastanak o izmjenama Ustava-
''Jeste, DF je odbio poziv. Nije se ništa promijenilo. Nama se čini da predstavnici stranaka Trojke traže paravan za ono što su prethodno dogovorili u Mostaru i u Laktašima sa Dodikom i Čovićem. Naime, Parlamentarne stranke Trojke već neko vrijeme u javnim nastupima iznose teze koje govore o izmjeni Izbornog zakona koje više preferiraju etnički model izbora članova Predsjedništva, odnosno koji više preferira HDZ i Dragan Čović. Mi smo procijenili da ovaj današnji sastanak nema nikakvog smisla i da neće donijeti nikakav politički iskorak i da cijeli taj paravan priče oko evropskog puta BiH je došao u ćorsokak jer je evidentno da je Milorad Dodik praćen Draganom Čovićem nadmudrio Trojku i Christiana Schmidta koji je najavio i obećao da će on to uraditi u smislu jačanja integriteta. Ustavne promjene nisu nikakav uslov za početak pregovora BiH. Sve je to jedan paravan stranaka Trojke da bi umanjili bijes javnosti. Oni su već iznijeli svoj politički stav u medijskom prostoru. Naš politički stav je vrlo jasan. Mi Izborni zakon i reforme Izbornog zakona i Ustava vidimo isključivo kroz implementaciju svih presuda iz Strasbourga. S vrlo jasnim političkim ciljem, a to je otkloniti svaki vid diskriminacije za svakog građanina BiH, bilo da se radi o tome da bude kandidat ili da bira. DF je 2018/2022. uputio u parlamentarnu proceduru prijedloge amandmana na Ustav BiH i prateće izmjene Izbornog zakona koje su u duhu ispunjavanja svih presuda Suda iz Strasbourga s aspekta otklanjanja svakog vida diskriminacije. Ti papiri i prijedlozi se nalaze u parlamentarnim klupama i naravno da mogu imati uvid u to. To nije nova tema, o tome se već dugo razgovora, ali je politički kontekst u kojem se dešava ovaj poziv nakon dogovora u Laktašima, a vidjeli smo na papiru šta je dogovor, a imamo i izjavu Milorada Dodika da imaju dogovor. Na kraju smo imali veoma zanimljivu izjavu Dragana Čovića koji je kazao da ako nisu sigurni šta su govorili, da je razgovor snimljen'', kazao je.
-Christian Schmidt i njegove odluke vezane za Izborni zakon-
''Ukoliko drži do svog dostojanstva, trebao bi to uraditi. Javnosti je obznanio da će donijeti takvu odluku. Imajući uvidu da su Dodik i Čović nadmudrili Schmidta. Oni su potrošili vrijeme za koje je to trebalo uraditi. Imajući u vidu da se nalazimo pred početkom februara, CIK po zakonu ima obavezu da raspiše izbore u maju mjesecu. Vrijeme curi. Svaki izgubljeni dan prolongira mogućnost CIK-u da izvrši sve odgovarajuće pripreme za takvo nešto. A mi kao politička organizacija itekako podržavamo tu priču jačanja integriteta izbornog procesa da bismo došli u situaciju da smanjimo malverzacije i prevare u izbornoj noći. Kao DF mi smo protiv takvih rješenja zato što cijenimo da takvi prijedlozi cementiraju etničku podjelu i etnički model u BiH. Mislimo da je takav prijedlog u suprotnosti sa evropskim standardima, presudama iz Strasbourga, doveo bi do neke vrste dalje diskriminacije nekih građana BiH. Takvi prijedlozi koji vrše cementiranje etničkog modela izbora, ovdje je diskriminacija na osnovu mjesta prebivališta. Takvi prijedlozi su, što se tiče DF-a, neprihvatljivi. Ja cijenim da, zapravo, i Čović i Dodik drže u političkim makazama predstavnike Trojke jer je evidentno da su to dogovorili prilikom ''usisavanja'' predstavnika Trojke u vlast. Trojka je dogovorila da će nakon uspostave vlasti početi sa izmjenama Izbornog zakona. Ja sam siguran da će Dragan Čović tražiti od stranaka Trojke da se uđe u taj proces i vrlo je jasno da bi nešto do polovine februara trebalo ući u parlamentarnu proceduru. Nakon papira iz Laktaša je vrlo evidentno da u smislu političkih ciljeva i realizacije politika SNSD-a i HDZ-a. Dodik cilja na Ustavni sud BiH, Čović cilja na Izborni zakon, a obojica ciljaju na CIK. Trojka je ostala u nekoj maglovitoj priči i bajci evropskog puta. Imajući u vidu da je Makedonija ispunila sve, a nije dobila članstvo. U ovom trenutku u EU ne postoji konsenzus za takvo nešto. Oni priču o Ustavnim promjenama nisu ni spomenuli. Oni traže vrlo konkretne stvari koje nemaju u dogovoru iz Laktaša. EU zvaničnici uopće ne spominju Ustav. Treba ići argumentovano i reći šta smo ispunili od uslova. Već ulazimo u februar mjesec, nisam siguran da će se to realizovati. Ne mislim da će vlast imati osnova da se očekuje pozitivna odluka za početak pregovora'', rekao je.
-Sjednica Doma naroda-
''Ne bi bilo prvi put da zakoni koji su podržani u Zastupničkom domu ne prođu Dom naroda. To je onaj mehanizam blokade i mehanizam političke ucjene kojeg su stranke Trojke dale SNSD-u u smislu četiri delegata u Klubu srpskog naroda i SNSD ima vrlo jasna mehanizam da to blokira. To su manifestovali mnogo puta do sada, tamo imaju neke vrste kozmetičkih izmjena Zakona o VSTV-u kojeg su tražili predstavnici VSTV-a. Za očekivati je da prođe Zakon o sprečavanje pranja novca, ali imajući u vidu iskustva od prethodnih glasanja, Trojka, zapravo, tek na sjednici Doma naroda sazna da nešto neće biti usvojeno. Prošli put SNSD i HDZ su Zakon o sprečavanju pranja novca su jednostavno skinuli. Ja sam siguran da politikama HDZ-a i SNSD-a u ovom trenutku standardi koji važe u Evropskoj uniji uopšte ne odgovaraju. Ta vrsta pitanja koja su vezana za pitanje jačanja, odnosno slabljenja institucija BiH, mi ćemo koristiti poslovničku mogućnost da takve, po nama, antidržavne prijedloge zaustavimo. Cijenimo da mehanizam koji je Dayton postavio u sastav i strukturu Ustavnog suda BiH jeste jedna vrsta nadzornog osigurača da ne bi došlo u sitauciju da slabimo institucije države ili da ne dođe do još gore situacije razvaljivanja države. U medijima se koristi taj termin ''strane sudije''. Oni se biraju na standarda Vijeća Evrope i Evropskog suda za ljudska prava i mi cijenimo da taj mehanizam treba ostati do momenta dok Bosna i Hercegovina ne dobije ugovor o ulasku u EU, dakle, ne otvaranje pregovora, nego punopravno članstvo u EU'', kazao je Đonlagić.
-Optužbe Elmedina Konakovića prema Željku Komšiću-
''Kako je Željko Komšić mogao reći Nizozemskom premijeru da ne ostvara pregovore sa BiH, ako on nije bio tu? Dakle, mi smo se očitovali oko toga, kazali smo da je to laž. Čak smo i uzeli medijske izjave jer on je na pressu rekao ima li neki mediji da pokaže da je predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić apelirao na EU da dadne BiH početak pregovora pa smo izvukli izjavu iz Brisela, mislim da je to bila Fena, tu je jasno kazano da mi podstičemo tu vrstu priče i tražimo od vlasti da ispuni ono što je iz mišljenja. Dakle, odgovornost, je prvenstveno na vlasti. Činjenica da opozicija nije protiv otvaranja pregovora i nije protiv tog političkog cilja BiH, ali je činjenica da vlast nije ispunila usvajanje zakone koje evropski predstavnici traže od vlasti'', rekao je za kraj ovog razgovora Dženan Đonlagić, izaslanik u Domu naroda Parlamenta BiH.
Mjesec dana pred odluku zemalja članica Evropske unije o spremnosti Bosne i Hercegovine da otvori pregovore o pristupanju, malo toga u zemlji funkcioniše. Ukoliko se izuzme verbalni napredak i obećanja domaćih političara, nema mnogo toga što se može ponuditi evropskim zvaničnicima kao argument da se ovo pitanje konačno realizuje, piše Deuche Welle (DW).
