Grupa uposlenika JZS Dom zdravlje Jajce prijavila je policijskim agencijama i nadležnim inspekcijama članove Upravnog odbora (UO) tog doma, dr. Anicu Radić, predsjedavajuću, Adina Tatarevića i Selvedinu Imamović, koje optužuju da su zloupotrijebili položaj prilikom imenovanja dr. Mirzeta Hrnjića na mjesto direktora jajačkog Doma zdravlja.
Milan Tegeltija novi je bh. konzul u Rijeci. Odluku o imenovanju Milana Tegeltije jednoglasno je donijelo Predsjedništvo BiH, nakon što je članica Predsjedništva BiH iz RS Željka Cvijanović saopćila svojim kolegama Željku Komšiću i Denisu Bećiroviću da će blokirati izbor bh. ambasadora u Libiji i Turskoj, ukoliko bivši savjetnik Milorada Dodika ne bude imenovan za konzula u Rijeci, Republika Hrvatska.
Sindikat Granične policije Bosne i Hercegovine oglasio se nakon što je u medijima objavljena informacija da su trojica pripadnika GPBiH kažnjena disciplinski smanjenjem plaće jer su dozvolili osiguranju visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta da, navodno nelegalno, unesu oružje u Bosnu i Hercegovinu.
-Republika Srpska se opredjelila za trendove multipolarnosti, rekao je za RTRS Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Povodom održavanja sjednice Općinskog odbora (OO) SDP Novi Grad Sarajevo koja je najavljena za 6. mart nezadovoljni članovi, koji tvrde da nisu pozvani, uputili su pismo predsjedniku stranke Nerminu Nikšiću.
Nermin Ogrešević, gradonačelnik Cazina i lider NES-a, gostovao je u programu Face TV-a.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da Zapad od Srbije očekuje tri stvari - da prizna Kosovo, da uvede sankcije Rusiji i da se u Srbiji uvede marionetski režim.
U iščekivanju odluke Suda BiH po zahtjevu odbrane Fadila Novalića za odgodu izdržavanja zatvorske kazne koja treba početi 6. marta u Državnom zatvoru u Vojkovićima, razrađuje se nova strategija za potpuno oslobađanje Novalića od obaveze odlaska u zatvor, saznaje Raport.
Naime, prema informacijama do kojih je došao Raport, postoji plan da Novalić uputi molbu za pomilovanje, odnosno zatraži potpuno oslobađanje od izdržavanja kazne od Predsjedništva BiH!
Prema nekim izvorima, već je upućena molbu za pomilovanje Ministarstvu pravde BiH, koje je shodno odredbama Zakona o pomilovanju BiH prosljeđuje Predsjedništvu BiH.
Vasvija Vidović, jedna od advokatica Fadila Novalića, za Raport je kazala da ne isključuje mogućnost da je molba za pomilovanje upućena, ali nije potvrdila ovu informaciju, uz napomenu da ona nije jedina Novalićeva advokatica, te da on molbu može podnijeti i sam.
S druge strane, mogućnost upućivanje molbe za pomilovanje Predsjedništvu BiH, jeste jedna od realnih opcija za Novalića, a koju propisuje Zakon o pomilovanju BiH prema kojem kolektivni šef države odlučuje o molbama za pomilovanje onih osoba kojima je kaznu izrekao Sud BiH.
Ovaj uvjet Novalić ispunjava, jer mu je Sud BiH izrekao kaznu zatvora u trajanju od četiri godine za zloupotrebu položaja pri nabavci 100 respiratora iz Kine 2020. godine .
Prema članu 4. Zakona o pomilovanju BiH Predsjedništvo BiH osobi koja podnese zahtjev za pomilovanje može dati "potpuno ili djelomično oslobađanje od izvršenja kazne ili zamjenjuje izrečena kazna blažom kaznom ili uvjetnom osudom", kao i da Predsjedništvo BiH može ukinuti "određena pravna posljedica osude ili određuje njeno kraće trajanje".
Znači, Predsjedništvo BiH može odlučivati i po molbi da se neko oslobodi od izvršenja kazne i prije nego što je proveo i dan u zatvoru. Do sada nisu zabilježeni slučajevi da je kolektivni šef države nekoga pomilovao u smislu da ga je u potpunosti oslobodio zatvorske kazne, nego su se dosadašnja pomilovanja osuđenika uglavnom odnosila na smanjenje dijela zatvorske ili neke druge kazne.
No, ukoliko Novalićeva molba dođe pred Predsjedništvo BiH, prije toga će detaljno obrazloženje te molbe morati dati Komisija za pomilovanja Ministarstva pravde BiH, uz mišljenje o molbi tog ministarstva i Suda BiH.
Prema saznanjima Raporta, nema nikakve sumnje da će se Novalićeva molba za pomilovanje naći pred članovima Predsjedništva BiH, Željkom Komšićem, Željkom Cvijanović i Denisom Bećirovićem.
Naši izvori čak tvrde da nije isključeno da će Novalićeva molba dobiti "zeleno svjetlo" od najmanje dva člana Predsjedništva BiH, a navodno je jedan od njih Željka Cvijanović koja prema tvrdnjama našeg izvora već zna za Novalićevu namjeru o molbi za pomilovanje i na nju gleda blagonaklono.
Pitanje je samo, kada će se ova tačka dnevnog reda naći na sjednici Predsjedništva BiH.
Međutim, u slučaju da Novalić jeste ili namjerava podnijeti molbu za pomilovanje, prema Zakonu o pomilovanju, molba ne zadržava izvršenje krivičnopravne sankcije.
Tako da ukoliko Sud BiH ne odobri Novalićev zahtjev za odgodom odlaska u zatvor, on će na eventualnu odluku Predsjedništva BiH o pomilovanju ipak sačekati u zatvoru.
Inače, prema ranijoj praksi, od upućivanja molbe za pomilovanje ministarstvu pravde, do procedura koje mora provesti Komisija za pomilovanja, pa do konačne odluke Predsjedništva BiH znalo je proteći i nekoliko mjeseci.
U BiH je u poslijeratnom periodu s nivoa entitetskih predsjednika koji također imaju ovlasti davati pomilovanja osuđenicima, te nivoa Predsjedništva BiH pomilovano ukupno nešto više od 300 osoba.
No, primjeri da se neko pomiluje i prije nego što je izdržao i dan zatvorske kazne nisu toliko česti, pogotovo ne za kazne zatvora iznad godine dana.
Među najpoznatijim takvim slučajevima je onaj Josipa Merdže (HDZBiH), bivšeg premijera HNK-a, koji je 2005. godine osuđen na kaznu od godinu dana zatvora za zloupotrebu položaja.
Merdžu je od zatvora spasila njegova stranačka kolegica Borjana Krišto, koja je Merdžu oslobodila kazne pomilovanjem dok je bila predsjednica FBiH.
I Hazim Vikalo, bivši premijer Tuzlanskog kantona bio je osuđen na četiri mjeseca zatvora, ali nije u njemu proveo ni dana, jer mu je pomilovanje također dala Krišto.
Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Udruženje Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa reagovali su na izjavu ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenada Nešića da je „1. mart povod za rat, a ne Dan nezavisnosti“.
Ustavna pozicija Srpske na evropskom putu BiH mora biti vidljiva, poručio je predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, nakon razgovora sa ministrom vanjskih i evropskih poslova Slovačke Јurajem Blanarom.
