Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt dostavio je Vijeću sigurnosti UN-a redovni izvještaj o stanju u zemlji, koji obuhvata period od oktobra prošle godine do sredine aprila. O ovom dokumentu raspravljat će se 12. maja, a riječ je o opsežnoj analizi političkih, sigurnosnih i institucionalnih prilika u BiH.

Sigurnost stabilna, ali uz izražene rizike

U uvodnom dijelu izvještaja Schmidt ocjenjuje da je sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini trenutno stabilna, ali i dalje osjetljiva. Posebno ističe važnu ulogu međunarodnih snaga EUFOR, koje, prema njegovim riječima, imaju ključan stabilizirajući efekat.

Ipak, upozorava da politička neslaganja u vezi s temeljnim principima uređenja države, uključujući tumačenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, ozbiljno opterećuju rad institucija i postepeno dovode do njihovog slabljenja.

Izostanak političkog dijaloga i reformi

Prema Schmidtovim nalazima, međunarodna zajednica je u proteklom periodu nastojala prebaciti veći dio odgovornosti na domaće političke aktere. Međutim, taj pristup nije dao očekivane rezultate, jer politički lideri nisu pokazali spremnost da prevaziđu duboko ukorijenjene stavove niti da uđu u konstruktivan dijalog o ključnim pitanjima.

U izvještaju se naglašava da Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak na putu ka članstvu u EU, dok pitanje državne imovine ostaje jedno od najvećih otvorenih problema, posebno za Federaciju BiH.

Državna imovina kao kočnica razvoja

Schmidt upozorava da neriješen status državne imovine direktno utiče na ekonomski razvoj i investicije. Kako navodi, trenutna situacija u kojoj su infrastrukturni i investicioni projekti ili pravno neizvodivi ili zavise od ignorisanja zakona – dugoročno je neodrživa.

Naglašava da bi rješavanje ovog pitanja u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH otvorilo prostor za veće investicije i moglo doprinijeti pozitivnijoj političkoj dinamici u zemlji.

Blokade institucija i političke tenzije

Poseban dio izvještaja odnosi se na blokade u zakonodavnoj vlasti, gdje se ističe da su predstavnici SNSD i HDZ BiH koristili mehanizam kvoruma u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH kao sredstvo političke opstrukcije. Zbog toga brojni zakoni, uključujući i one ključne za evropske integracije, ostaju blokirani.

Istovremeno, rukovodstvo Republike Srpske, prema izvještaju, nastavlja osporavati teritorijalni integritet države, uz pojačanu retoriku konfrontacije, posebno prema Bošnjacima na etničkoj i vjerskoj osnovi.

Schmidt upozorava da se politički zastoj sve češće koristi kao argument za prenošenje nadležnosti s državnog na niže nivoe vlasti, čime se pokušava dokazati neodrživost Bosne i Hercegovine kao države. U tom kontekstu navodi da su državne institucije često blokirane djelovanjem političkih aktera koji žele ojačati entitetske strukture.

Kao posebno problematično ističe odbijanje vlasti RS da imenuju sudije u Ustavnom sudu BiH, kao i ignorisanje njegovih odluka, što dovodi u pitanje poštivanje mirovnog sporazuma.

Dodikova retorika pod lupom

Značajan dio izvještaja posvećen je djelovanju Milorada Dodika, za kojeg Schmidt navodi da nastavlja imati snažan politički uticaj, uprkos institucionalnim promjenama u RS.

Posebno zabrinjava, kako se navodi, kontinuirana retorika usmjerena protiv Bošnjaka, koja uključuje narative o navodnoj prijetnji, delegitimizaciju jednog konstitutivnog naroda i predstavljanje Bosne i Hercegovine kao nefunkcionalne države.

U izvještaju se izdvajaju i nedavne izjave izrečene tokom komemoracije u Donja Gradina, koje ukazuju na jačanje secesionističke retorike. Schmidt upozorava da takvi narativi, uključujući ideje o političkom ujedinjenju sa Srbijom, predstavljaju ozbiljan izazov za stabilnost zemlje.

Prema njegovoj ocjeni, insistiranje na konceptu “jedinstvenog srpskog naroda” i prikazivanje BiH kao prijetnje dodatno produbljuju političku krizu i mogu ukazivati na radikalizaciju političke scene uoči općih izbora 2026. godine.

Schmidt upozorava da trenutna politička blokada u Bosni i Hercegovini nadilazi uobičajene političke i pravne nesuglasice, te da bi njen nastavak mogao imati ozbiljne posljedice po stabilnost i budućnost zemlje.

U nastavku svog izvještaja, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt detaljno se osvrće na političke i sigurnosne izazove, upozoravajući na produbljivanje podjela i slabljenje institucija u zemlji.

Rasprave o ustavnom uređenju i opasnost od novih podjela

Govoreći o političkim inicijativama koje se odnose na ustavni poredak, Schmidt upozorava da ideje o formiranju trećeg entiteta dodatno destabilizuju političku scenu i produbljuju etničke podjele. Takve inicijative, kako navodi, ne samo da dovode u pitanje postojeći ustavni okvir, već i narušavaju ionako krhko povjerenje među konstitutivnim narodima.

Posebno problematičnim ocjenjuje narative koji Bosnu i Hercegovinu prikazuju kao prostor civilizacijskog sukoba, uz tvrdnje o ugroženosti jednih naroda od drugih. Prema njegovoj ocjeni, takvi diskursi imaju za cilj potkopavanje multietničkog i multireligijskog karaktera države, ali i udaljavanje društva od procesa pomirenja.

Schmidt upozorava i da se pitanje stranog uticaja često preuveličava kako bi se dodatno produbile unutrašnje podjele, ali i izazvale određene političke reakcije u međunarodnim krugovima. Takve strategije, kako ističe, pojedini politički akteri koriste za očuvanje vlasti i jačanje kontrole nad institucijama.

Sporni sigurnosni aranžmani i međunarodna saradnja

U dijelu izvještaja posvećenom sigurnosnom sektoru, izdvojen je slučaj otvaranja ureda mađarskog centra za borbu protiv terorizma u Banjoj Luci početkom 2026. godine. Ovaj potez rezultat je saradnje između Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i mađarskih vlasti.

Međutim, Schmidt naglašava da takvi aranžmani otvaraju ozbiljna pravna pitanja, budući da prema ustavnom okviru međunarodna policijska saradnja spada u nadležnost državnih institucija. Podsjeća i na odluku Ustavnog suda BiH kojom je potvrđeno da entiteti ne mogu samostalno djelovati u toj oblasti.

Izvještaj ukazuje i na zabrinutost zbog navodnog ometanja provođenja naloga Suda BiH, kao i prisustva stranih službenika prije zvanične objave sporazuma, što dodatno komplikuje institucionalni okvir.

Izborni proces pod pritiskom

Analizirajući prijevremene izbore u RS, Schmidt ukazuje na ozbiljne nedostatke u izbornom procesu, posebno u pogledu identifikacije birača i mogućih zloupotreba. Takve nepravilnosti, kako navodi, dovode u pitanje integritet izbora kao temelja demokratskog sistema.

Zbog toga ističe važnost uvođenja novih izbornih tehnologija, ali upozorava da je njihova implementacija bila suočena s političkim opstrukcijama, uključujući blokade na državnom nivou.

Ekonomske blokade i finansijski zastoji

U izvještaju se posebno naglašavaju problemi u radu Uprave za indirektno oporezivanje, gdje su političke blokade dovele do zastoja u donošenju ključnih odluka. Neusklađeni koeficijenti raspodjele prihoda i neriješena pitanja međuentitetskog duga, prema navodima, imaju direktne finansijske posljedice, posebno za Federaciju BiH. Također, sredstva prikupljena od akciza na gorivo ostaju neiskorištena zbog nedostatka dogovora o njihovoj raspodjeli, što usporava infrastrukturne projekte širom zemlje.

Schmidt ocjenjuje da je jedan od ključnih problema u BiH fokus političkih elita na kontrolu institucija, umjesto na reformske procese i kompromis. Takav pristup, kako navodi, dovodi do postepenog urušavanja demokratskih standarda, uz slabljenje mehanizama nadzora i transparentnosti.

Korupcija se opisuje kao duboko ukorijenjena pojava, praćena niskim povjerenjem građana u institucije i percepcijom selektivne pravde.

Kriza kulturnih i medijskih institucija

Poseban segment izvještaja posvećen je statusu sedam ključnih kulturnih institucija, uključujući Univerzitetsku biblioteku BiH, čiji pravni i finansijski položaj ni decenijama nakon Dejtona nije riješen. Schmidt upozorava da takva situacija predstavlja prijetnju kulturnom identitetu države, jer se institucije održavaju uz minimalna i nesigurna sredstva.

Istovremeno, finansijski problemi BHRT-a dovedeni su do kritične tačke. Upozorava se da bi eventualni prestanak rada državnog javnog servisa dodatno oslabio institucionalni okvir države.

U kontekstu medijskih sloboda, izvještaj ukazuje na političke pritiske na novinare, posebno u RS-u, te smanjenje međunarodne podrške nezavisnim medijima. Državni emiter, uprkos poteškoćama, i dalje zadržava određeni nivo nezavisnosti, za razliku od entitetskih medija koji su ocijenjeni kao politički pristrasni.

Schmidtov izvještaj naglašava da se Bosna i Hercegovina suočava s dubokim političkim, institucionalnim i društvenim izazovima. Bez suštinskog političkog dijaloga, jačanja institucija i rješavanja ključnih spornih pitanja, upozorava se, postoji realna opasnost od daljnjeg produbljivanja krize i slabljenja države.