Dok Čović mijenja prioritete i ostavlja Izborni zakon Bosne i Hercegovine nekim boljim vremenima, opozicija u hrvatskom korpusu, kao njegov eho, odzvanja izvan Hrvatskog narodnog sabora. Može li ukrupnjavanje donijeti bolji rezultat, ili je drugo mjesto neizbježna sudbina?

Ko će riješiti najteži rebus, kada i uz čiju pomoć? Gosti Plenuma FTV-a bili su: Mario Karamatić, Slaven Raguž, Ivo Tadić i Stipe Tokić.

U diskusiji o propalim pregovorima, pitanju o ulozi međunarodne zajednice, Mario Karamatić, predsjednik HSS ističe da je međunarodna zajednica kriva od početka.

“Međunarodna zajednica je kriva od početka. Od početka je ona kriva i ostaće kriva do kraja ove priče.”

Prema njegovim riječima, svi dosadašnji pregovori u BiH propali su jer se jedna strana, najčešće bošnjački pregovarači, nadala intervenciji međunarodne zajednice.

“Svi pregovori u BiH su propali zato što se jedna strana, najčešće Bošnjački pregovarački tim, nada da će međunarodna zajednica intervenirati na njihovoj strani i to je se upravo događalo. I zato pregovori propadaju.”

Pozvao je međunarodnu zajednicu da dozvoli BiH da pronađe vlastiti izlaz iz trenutne političke situacije.

“Zamolio bih predstavnike međunarodne zajednice da nam konačno dozvole da nađemo izlaz iz ove situacije u koju su nas zatvorili jer ovo nije normalno”, rekao je Karamatić.

Osvrćući se na političku situaciju u BiH, naglasio je važnost dijaloga. Pozvao je lidera SDA, Bakira Izetbegovića, i druge političke stranke da se sjednu i dogovore rješenja.

“Evo pozivam i Bakira Izetbegovića i SDA kao najjaču bošnjačku stranku i stranke trojke da dođu malo do sebe, da sjednu s predstavnicima Hrvata i Srba.”

Kao konkretan prijedlog, pozvao je na izmjene izbornog zakona.

“Neka oni ponude izborni zakon koji će riješiti i presudu Sejdić-Finci, sve presude i riješiti frustraciju hrvatskog naroda, i mi ćemo podržati”, zaključio je Karamatić.

Predsjednik Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž komentirao je posljednju sjednicu Doma naroda i odlazak delegata HDZ-a BiH, istaknuvši da je riječ o legitimnom političkom potezu.

„Neću ulaziti u tumačenja postupaka HDZ-a BiH, neka to rade njihovi predstavnici. Međutim, svaka inicijativa, bilo prijedlog zakona ili izmjena Izbornog zakona, mora imati ruke da prođe u parlamentu. U ovim političkim okolnostima to je, realno, nemoguće“, rekao je Raguž.

Prema njegovim riječima, vjerovatno su u HDZ-u procijenili da prijedlog neće proći, te su iskoristili mehanizam nedostatka kvoruma, što je, kako navodi, uobičajena praksa u svim parlamentima.

„To nije nikakav ekskluzivni alat HDZ-a BiH, nego legitiman politički instrument koji koriste mnogi. No, problem je dublji – pitanje je hoćemo li izbore 2026. dočekati u istim okolnostima“, dodao je.

Raguž je upozorio da se ni u suštinskom smislu Izbornog zakona neće dogoditi značajne promjene:

„Što se tiče osiguranja mehanizama legitimnosti i očuvanja naših hrvatskih, građanskih i ljudskih prava, sve će, nažalost, ostati na istim gabaritima kao i danas.“

Posebno je naglasio važnost transparentnosti izbornog procesa, navodeći da su izbori 2022. bili najkorumpiraniji u modernoj povijesti BiH:
„Prošli izbori bili su najkorumpiraniji u povijesti višestranačja BiH. Demokratičniji su bili čak i izbori 1996. godine. Mi smo to dokazali matematički, ali Centralna izborna komisija nije učinila ništa.“

Govoreći o budućim izborima, Raguž je rekao da se nada napretku u transparentnosti, iako s rezervom:

„Ako ne napravimo barem korak ka fer i poštenim izborima, uzalud nam sve priče o demokraciji. Pitanje je koliko uopće postoji političke volje da do toga dođe.“

Govoreći o političkoj blokadi i izmjenama Izbornog zakona, Slaven Raguž ocijenio je da u Bosni i Hercegovini nedostaje političke volje za demokratske promjene.

„Ako gospodin Željko Komšić u ovih 16 godina nije niti jednom uputio apelaciju klubu Hrvata, iako je to mogao na osnovu Ustava, onda je jasno da volje nema. Nijedan prijedlog, pa bio i najbolji, ne može proći u parlamentu jer s druge strane ne postoji spremnost da se prihvati rješenje koje bi omogućilo legitimne izbore“, kazao je Raguž.

Dodao je da Bosna i Hercegovina neće propasti zbog nacionalnih sukoba, već zbog društvenih i ekonomskih problema.

„BiH će prije propasti zbog socioekonomskih razloga. Već 30 godina ponavljamo iste priče pred izbore, umjesto da govorimo o bolesnim vrijednostima koje su isplivale – o korupciji, nepotizmu i klijentelizmu koje razaraju državu“, naglasio je.

Na pitanje ko je odgovoran za takvo stanje, Raguž je odgovorio:

„Krivac je onaj ko vlada, ne opozicija. Konačno moramo početi govoriti o političkoj odgovornosti.“

Podsjetio je da isti politički akteri decenijama obećavaju promjene, a ništa se ne mijenja:

„Ako si 20 godina na vlasti i stalno govoriš o reformama, a ništa ne uradiš – ili si nesposoban, ili ne želiš. Treće opcije nema.“

Govoreći o aktuelnim pregovorima o izmjenama izbornog zakona, Stipe Tokić je istakao da, iako u demokratskim državama nije uobičajeno mijenjati izborna pravila tokom izborne godine, u Bosni i Hercegovini to nije presedan.

„Nije praksa da se izborni zakoni u narodnim demokratijama mijenjaju u izbornoj godini, ali nama je poznato da su najvažniji pregovori o izmjenama zakona vođeni upravo u izbornoj godini 2022, kada sam i sam učestvovao u tim razgovorima. Ako smo tada mogli imati izmjene, ne vidim razlog zašto to ne bi bilo moguće i naredne godine, ukoliko riješimo pitanje hrvatskog člana Predsjedništva i legitimiteta u domovima naroda“, kazao je Tokić.

Dodao je da, iako izmjene u izbornoj godini nose rizike, najvažnije je da se pitanje izbornog zakona ne koristi u svrhu predizborne kampanje.

„Za mene je ključno da to pitanje rješavamo suštinski, a ne da bude samo dio kampanje i političke taktike. Potrebni su ozbiljni razgovori i odgovoran pristup“, poručio je.

Govoreći o odnosu HDZ-a BiH prema aktuelnim izmjenama, Tokić je izrazio čuđenje što su delegati iz ove stranke napustili sjednicu Doma naroda u trenutku kada je zakon bio na dnevnom redu.

„Ne razumijem zašto su tri delegata HDZ-a napustila sjednicu kada se trebalo raspravljati o zakonu. Na taj način oboren je kvorum i zakon je ostao u proceduri. Pretpostavljam da tada nisu procijenili da postoji većina, pa su čekali povoljniji trenutak. Mi u potpunosti podržavamo njihova nastojanja da pronađu većinu u oba doma, jer je jasno da je usvajanje ovih izmjena izuzetno teško“, rekao je Tokić.

Osvrnuo se i na spekulacije o mogućim kandidatima koje bi podržala tzv. hercegovačka četvorka, navodeći da o imenima još nije odlučeno.

„Još uvijek se razgovara, postoje i drugi prioriteti. Trenutno radimo na finalizaciji prijedloga izbornog zakona koji planiramo uputiti u proceduru, ukoliko sadašnji ne prođe. Što se tiče kandidata, ne bih špekulirao imenima, ali prioritet mora biti postizanje zajedničkog jezika i političkog jedinstva“, zaključio je Tokić.

Tadić pojašnjava: Zašto HDZ nema jaku opoziciju

Predsjednik Hrvatskog demokratskog saveza Ivo Tadić, osvrnuo se, između ostalog, i na razloge zbog kojih HDZ BiH nema snažnu opoziciju.

„Svaki put je član Predsjedništva iz reda HDZ-a, HNS ga kandidira, i to je logično, HDZ je najjača politička stranka, ali automatizmom ljudi glasaju za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda i glasaju za HDZ. I zbog toga mi unutar hrvatskih političkih stranaka nemamo snažnu opoziciju. To je jedan od ključnih razloga“, istakao je on.

Govoreći o izmjenama izbornog zakona, naglasio je:

„Ako mi oko pitanja izbora člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda raspravljamo na način da li mi trebamo birati našeg člana ili ne, onda je tu kraj. S druge strane, ono što mene zabrinjava, pogledajte cijelu situaciju, mi se sad uzdamo puno u međunarodnu zajednicu. Ne očekujem ništa, vidimo što se dešava, vidimo situaciju u Zapadnoj Evropi, da ne nabrajamo Gazu, Ukrajinu. Mi nismo svjesni koliko se trenutno cijeli svijet naoružava, koliko se sredstava odvaja. Međutim, mi se bavimo ovdje nekim stvarima i zaista bez ikakvog razloga, bez ikakvog dijaloga, da nema ni najmanjih ustupaka kako bi se ovi odnosi popravili“.