Europska unija pozdravila je odluku Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da nakon 12 mjeseci jednoglasno usvoji Nacrt liste reformi i Nacrt reformske agende, ali upućena i jasna poruka – rok od 45 dana da se usuglasi konačni dokument nije prihvatljiv. “Očekujemo da se dokument finalizira i uputi u Brisel idućega tjedna. U protivnom, morat ćemo razmatrati smanjenje sredstava za BiH u iznosu od 100 milijuna eura”, upozorio je Luigi Soreca, voditelj izaslanstva EU u BiH.

Jedan od upita bio je i je li ovo korak naprijed koji je EU očekivala od vlasti u BiH ili samo skidanje odgovornosti s Vijeća ministara BiH? Koja je razlika između Agende i njenog nacrta?

Prije svega ovo su dobrodošle vijesti – da je Vijeće ministara jednoglasno usvojilo ovaj dokument. Na ovaj Nacrt se čekalo 12 mjeseci. Ovo jeste korak naprijed, kao što smo čuli i od povjerenice Kos. Nama je zadovoljstvo da je Vijeće ministara usuglasilo listu projekata i reformi. Moramo posebno uzeti u obzir da se nalazimo u izuzetno teškoj političkoj i ustavnoj krizi. Bili smo na vratima da BiH ne prati ostatak regije kada je riječ o sredstvima koja se osiguravaju kroz Plan rasta. Ali ovo nije finalizirana verzija Plana rasta i koristim ovu priliku da pozovemo predsjedateljicu Vijeća ministara Krišto da se razmotre naredni koraci, a oni se moraju događati bez odlaganja. Ne možemo više gubiti vrijeme, ova zemlja ne može više gubiti vrijeme. Prema zaključcima Vijeća ministara, govori se o 45 dana, ali mi očekujemo da ovo ide mnogo brže – da se finalizira dokument i narednog tjedna uputi u Brisel. Ovo je primarno važno za BiH, ne toliko za EU. Što više vremena prolazi, manje sredstava će biti dostupno. Ovo je Plan koji je predviđenog trajanja do prosinca 2027. godine, prati proračunski ciklus EU. Neiskorištena sredstva se vraćaju u proračun EU i neće biti dostupna korisnicima Plana, uključujući BiH i ostale zemlje. Ostale zemlje su već primile sredstva, BiH nije povukla ta sredstva. Što se više vremena izgubi manje je sredstava. Ako se to ne dogodi do idućg tjedna, morat ćemo razmatrati smanjenje sredstava za BiH. Ako govorimo o iznosu smanjenja, to je 10 posto prve tranše što je 100 milijuna eura. Zamislite koji je to gubitak za BiH. Plan rasta može aktivirati potencijale ove zemlje.

Ugrožena izgradnja koridora 5C, zeleni koridor, lakši prelazak preko granica…

Za bh. javnost nepoznanica je što se nalazi u nacrtu? Jesu li izostavljena sporna pitanja kao što su poštovanje odluka Ustavnog suda i entitetski veto u Agenciji za državnu pomoć i Konkurencijskom veću?

Ova pitanja su institucionalna pitanja koja, naš je stav, trebaju ostati dijelom reformske agende odnosno Plana. Ali, onog trenutka kada BiH otvori pristupne pregovore neminovno će se morati rješavati ova pitanja, uključujući i druga institucionalna, odnosno, ustavna pitanja. To će biti dio šire rasprave koja će se voditi na relaciji BiH – EU. Važno je za javnost objasniti koja je cijena nepostupanja i koje su prednosti Plana. Plan donosi značajna infrastrukturna ulaganja – tunel Prenj, dalja izgradnja koridora 5C od Svilaja do Bijače, jednog dijela granice RH duž BiH, uspostavljanje zelenih koridora na 11 graničnih prelaza. Znamo svi koliko dugo se čeka na prelazak, ne samo za kamione i gospodarstvenike, već i za obične građane – vrijeme će se smanjiti. Cijene roaminga će se smanjiti. Sudjelovanje u jedinstvenom platnom prostoru – eurima – nećete plaćati naknade i troškove kao sada kada se šalje novac izvana. To su samo neki od primjera što Plan rasta može osigurati. Mislim da je apsolutni imperativ za domaće vlasti da usmjere snage na ovaj Plan.

Stječe se dojam da je reformska agenda iznuđena od vlasti iz BiH s obzirom na to da je usvojena 5 do 12 i to na telefonskoj sjednici?

Još uvijek ništa nije dostavljeno u Brisel, dokument je u Sarajevu i čekamo njegovu finalizaciju. Mislim da je bilo jasno vlastima i uoči samita u Skopju gdje imate druge zemlje koje pričaju o fazi implementacija, da su oni ti koji kasne za ostatkom regije, pored tih posljedica. Skoro godinu dana sam u BiH i mislim da sam i sam mogao vidjeti da kada ima političke volje ima i načina.

“Bez toga nema pregovora”

Europsko vijeće je u svojim zaključcima iz ožujka 2024. godine naznačilo da za usvajanje pregovaračkog okvira bh. vlasti trebaju ostvariti napredak u osam koraka iz preporuke Europske komisije o dodjeli statusa kandidata BiH iz 2022. godine. U Parlamentarnoj skupštini BiH još nema dogovora o Zakonu o VSTV-u i Zakonu o sudu BiH. Što je još preostalo od tih osam koraka?

Vrlo je jasno i jednostavno – dva zakona su usvojena u siječnju, dva na čekanju Zakon o VSTV-u i Zakon o sudu BiH. Pozivamo domove da ubrzaju tu proceduru, što se nije dogodilo zbog političke krize, ali tu je i još jedna važan korak – imenovanje glavnog pregovarača. Ovo je vrlo važno pitanje jer ako otvarate pregovore morate imati nekoga na čelu pregovaračkog tima. Ta osoba nije izolirana nego je na čelu pregovaračkog tima. Vijeće ministara mora odlučiti o glavnom pregovaraču, njegovog zamjenika i timu. Bez toga nema početka pregovora. Mi smo spremni, vrata su širom otvorena za BiH. Moj zadatak je da do toga dođe, ali jednako tako domaće vlasti moraju postupati po tome.

“Proširenje neće uvijek biti prioritet EU”
Kako gledate na aktualnu vlast? Kada je formirana koalicija bilo je optimizma, sada smo godinu dana u krizi. Postoji li bojazan da bi ova kriza mogla eskalirati i odvesti zemlju u pogrešnom pravcu?

Ne mogu ne naglasiti da je ova politička kriza imala svoje značajne posljedice na europski put BiH. Prošlo je više od 15 mjeseci od odluke Europskog vijeća 2023. Nadali smo se da ćemo u ovim mjesecima formalno otvarati pregovore, ali plašim se da smo još daleko od toga. Zašto politički subjekti kada su ostvarivali napredak u onom trenutku kada je Europsko vijeće dalo zeleno svjetlo sada usporavaju taj put, mislim da je više razloga. Situacija koja se tiče rukovodstva RS, tu prvenstveno govorim o sudskom postupku protiv predsjednika bh. entiteta Milorada Dodika. Rezultat toga je da se sarajevska Trojka povukla i traži nove partnere, ali nije došlo do realizacije novih partnerstava. U ovom trenutku možda i je i teško ići s nekim novim koalicijama prije izbora. Naša želja je da imamo proeuropsku koaliciju koja može usvojiti europske zakone i ovu zemlju dovesti do pregovora. Tu je i predstojeća drugostupanjska presuda protiv Dodika i neminovno će uticati na kapacitet i mogućnosti postojeće koalicije. Ja jesam optimist po prirodi, angažiran sam na tome da se reformska agenda usvoji, ali jasno mi je da će narednih mjeseci biti izazovno za BiH da se osigura većina za naredne iskorake. Jasno je da smo daleko od neke poželjne situacije. Naš apel svim političkim subjektima je da se ne gubi zamah. Prošlog tjedna imali smo sjednicu Europskog vijeća i poruka je da je proširenje i dalje prioritet, ali neće beskonačno biti prioritet. Previše je kriza oko EU i Europe koji bi pažnju mogli skrenuti na neka druga pitanja. Važno je da BiH uhvati ovaj vlak jer neće uvijek ići ovim tračnicama.

“Dodik nije naš sugovornik”
Je li Dodik i dalje relevantan partner za međunarodnu zajednicu?

Mi smo već u javnosti naglašavali, imajući u vidu sudski postupak koji se vodi protiv Dodika, da u takvim okolnostima nije naš sugovornik, ali bez obzira na to mi i dalje imamo otvorenu komunikaciju s vlastima RS jer moramo se usuglašavati o brojnim pitanjima uključujući reformsku agendu za koju su glasali i ministri iz RS u Vijeću ministara BiH.

Dio struktura vlasti negira ustavnost niza institucija BiH. Spominje se tu Sud i Tužiteljstvo, SIPA itd.

Mislim da još nakon odluke NSRS krajem veljače kada su išli s protuustavnim zakonima sva ta postupanja koja podrivaju teritorijalni integritet, ustavni poredak i suverenitet BiH jasno smo naglašavali s naše strane. Isto tako smo podržavali činjenicu da je pronađeno rješenje od domaćih institucija gdje je Ustavni sud odbacio sve te zakone. U ovakvim slučajevima koje smatram neprikladnim i neustavnim djelovanjima od strane vlasti RS jasno naglasimo s naše strane. Imamo pokušaje formiranja rezervnog sastava policije RS – mi insistiramo da se on povuče jer će se ovim samo produbiti kriza. 72 posto stanovništva želi početak pregovora s EU i svi političari se trebaju voditi time.

Poruka HDZ-u
U ovoj krizi, na površinu je isplivao još jedan problem: HDZ BiH traži iskorak u pogledu izmjena i dopuna Izbornog zakona kojim će se osigurati neometano poštivanje ustavnog okvira BiH te demokratske volje hrvatskog kao konstitutivnog naroda, s naglaskom na institucije namijenjene za zaštitu kolektivnih prava. Je li moguće kreirati ove izmjene, da budu u skladu s europskim, ali i očekivanjima suprotstavljenih političkih opcija u BiH?

Stav EU je vrlo jasan – nesporno je da će ova zemlja morati prolaziti kroz ustavnu izbornu reformu kako bi odgovorili na zahtjeve Europskog suda za ljudska prava, a s druge kako bi se osigurali funkcionalnost u smislu primjene europskih standarda. Naš stav je da se rasprave o tome trebaju pokrenuti nakon formalnog otvaranja pristupnih pregovora. Taj stav smo jasno prenijeli različitim akterima.

Rješenje za prijevoznike na lokalnoj razini
Prijevoznici iz BiH, koji imaju velike probleme u zemljama EU, odustali su od najavljene blokade granica, ali i dalje čekaju da se njihovi problemi riješe. Ima li sustavnog rješenja na relaciji BiH – Brisel, kada je riječ o ovom problemu?

Brisel je jasan, suosjećamo s prijevoznicima i cijelom ovom industrijom. Važnost njihovog rada je nesporan, ali pravila se neće mijenjati stupanjem na snagu novog sustava za ulazak/izlazak u listopadu ove godine. Pozvali smo vlasti da na domaćoj razini razmatraju ovo pitanje. Srbija i Crna Gora su to uradile. Krišto je predstavila ovo pitanje na samitu u Skoplju. Stava smo da u okviru postojećeg zakonodavstva treba pronaći rješenje, ima dovoljno prostora. Europska komisija stoji na raspolaganju da pomogne.