Na lokaciji bivše kasarne Čerkezovac, u opštini Dvor, počelo je uklanjanje objekata kao priprema za izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane „Krško“. Ovi radovi izazvali su veliku pažnju i zabrinutost u Bosni i Hercegovini, te je ova tema ponovo pokrenula niz negodovanja.
Najava mogućeg skladištenja prirodnog plina u Tuzli ponovo je uzburkala javnost, što je predviđeno dokumentom „Okvirna energetska strategija Bosne i Hercegovine do 2035“, koji je još 2018. godine usvojilo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Danas, između Šatora i zaboravljenih izvora, u Preodcu odzvanja tišina. Ali i ta škrta tišina čuva uspomenu na jedno od najljepših sela koje Bosna i Hercegovina još uvijek ima.
Njemačka kompanija je već završila izgradnju nekoliko prodajnih objekata, među kojima su dva u Sarajevu te po jedan u Mostaru, Gračanici i Bijeljini.
Dok se u pekarama kifla od 10 grama prodaje po 45 feninga, kilogram pšenice u polju vrijedi manje. Ko profitira, a ko trpi? Žetva pšenice u najvećoj bh. žitnici, u punom je jeku. Ispred mlinova kolone traktora čekaju da predaju pšenicu u silose - a cijena i dalje nepoznata. Nezvanično, od 32 do 36 feninga po kilogramu.
Vlada Federacije BiH imenovala je novu ekspertnu grupu koja bi trebao da izradi lex specialis Zakon o životnim zajednicama osoba istog spola u FBiH.Ovo imenovanje je 4. juna objavljeno u Službenim novimama Federacije BiH.
I dok cijeli svijet obilježava tridesetu godišnjicu genocida, Srebrenica trideset godina poslije, tiho propada prepuštena sama sebi i na milost, onih koji bi da je nema. Za propast Srebrenice isključivu krivicu snosi politika koja je od nje napravila grad bez ljudi. Dio odgovornosti snosi i pravosudna zajednica koja ništa nije učinila da se istraži gdje je završio novac koji je stigao za Srebrenicu.
Protekle sedmice Hercegovinu je potresla vijest o amputaciji druge noge Dragana Samardžića - Šefa iz Berkovića, čovjeka koji, tiho ali odlučno, rat protiv dijabetesa vodi već 50 godina, a u ovoj posljednjoj borbi u pomoć su mu pritekli i brojni Hercegovci.
Donekle je normalno da Sarajevo, kao glavni grad BiH, bude najskuplji, ali ako se rast cijena usluga ne obuzda, to bi se, kako navode iz Turističke zajednice KS, u budućnosti moglo negativno odraziti, ne samo na broj domaćih, nego i stranih turista.
Umjesto da tri desetljeća od završetka rata govorimo o rastu nataliteta, izgradnji novih škola i radnih mjesta, mi u ovoj zemlji i dalje svjedočimo stalnom padu broja učenika u osnovnim i srednjim školama.
