"Gatački kajmak nedavno je promovisan i na zvaničnom sajtu EU za zapadni Balkan, a njegova promocija i brendiranje su veoma bitni za opštinu i ovu regiju, u kojoj je poljoprivreda jedna od najvažnijih djelatnosti", istakla je Milovićeva.
Muškarac M.P. optužen je da je zadržao pronađenu torbu s novcem.
S mostarskog se aerodroma konačno ponovo leti! U sedmici pred nama poletjet će prvi avioni na prvoj redovnoj liniji nakon višegodišnje pauze.
Gotovo polovina peradara na području Tuzlanskog kantona u protekle tri godine odlučila je da se prestane baviti uzgojem tovnih pilića.
Međunarodni praznik rada je datum kojim pripadnici i simpatizeri radničkog pokreta obilježavaju sjećanje na svoja dostignuća, odnosno žrtve koje su podnijeli kako bi se izborili za veća radnička prava.
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona i preduzeće Plavo Sunce Čitluk sklopili su 14. aprila ugovor o koncesiji za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije izgradnjom 10 elektroenergetskih objekata fotonaponskih elektrana.
Prema informacijama Udruženja peradara Federacije BiH, ovih dana je u Bosnu i Hercegovinu ušlo osam kontejnera smrznutog pilećeg filea iz Turske.
Izgradnja tunela Hranjen u ukupnoj dužini od 5,5 km na budućoj brzoj cesti Prača – Goražde, prema novom ugovoru za građenje odvija se prema programu radova odobrenog od strane nadzornog inžinjera i planiranoj metodologiji.
U Srbiji živi 39.107 Hrvata, 18.793 manje nego 2011., pokazuju rezultati popisa stanovništva iz 2022. koje je objavio Republički zavod za statistiku, prenio je u vojvođanski sedmičnik “Hrvatska riječ“.
“Broj koji je Zavod objavio objektivna je datost i utjecat će na naš položaj u Srbiji“, saopštio je Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV).
Najviše Hrvata u Srbiji i dalje živi u Vojvodini, ali je vidan pad broj pripadnika ove zajednice, prenosi “Hrvatska riječ“.
Prema popisu stanovništva iz 2011. u Vojvodini se Hrvatima izjasnilo 47.033, dok ih je prema najnovijem popisu 32.684, odnosno manje za 14.349 stanovnika, prenosi Hina.
Najviše Hrvata je prema popisu 2011. živjelo u pojedinim vojvođanskim gradovima, kao što su Subotica, Sombor, Novi Sad, Apatin, Srijemska Mitrovica, Šid, Ruma i drugima.
Po analizi hrvatskog sedmičnika, u svakom od tih gradova i općina broj Hrvata se značajno smanjio pa se tako 2022. u Subotici 10.431 stanovnika izjasnilo Hrvatima, a 2011. ih je bilo 14.151, u Somboru 5.029 a u prethodnom popisu 7.070.
U Novom Sadu hrvatske je pripadnosti 3.877 građana toga grada, a prije jedanaest godina ih je bilo 5.335, u Apatinu je broj pao s 3.015 na 2.057, a u Srijemskoj Mitrovici s 2.112 na 1.341.
U Šidu je Hrvata bilo 1.748 a sada ih je 1.249, a u Rumi je broj pao s 1.719 na 1.133.
U svim ostalim gradovima i općinama u Vojvodini broj Hrvata je pao na ispod 1.000.
U glavnom gradu Srbije Beogradu 2011. bilo je 7.752 stanovnika koji su se izjasnili Hrvatima, a 2022. je broj 4.554.
U prvoj reakciji na rezultate popisa DSHV je ocijenio da su ovakvi podaci “rezultat duljeg razdoblja punog izazova u društvu u Srbiji, koje se mijenja gotovo svakodnevno”.
„Najvjerojatnije se ponovila situacija da se određeni broj građana neupitno hrvatskog podrijetla izjasnio drukčije, pa i nacionalno“, saopštio je DSHV, navodeći kako će smanjivanje broja utjecati na položaj Hrvata jer su pojedina zakonska rješenja iz područja zaštite manjinskih prava povezana s brojnošću pojedinih manjina.
Na ovaj izazov, kako se navodi, odgovor će biti jačanje DSHV-a radi nastavka aktivnog političkog djelovanja, nastavak potpore predstavničkom tijelu Hrvata Hrvatskom nacionalnom vijeću te strateška saradnja s tijelima matične države Hrvatske.
„DSHV ne prihvaća defetizam, svjesni da smo naraštaj mnogobrojnih prilika. U ambijentu koji za Hrvate u Srbiji biva sve povoljniji, želimo ih iskoristiti”, zaključuje se u njihovu saopštenju.
