Direktor Republičke uprave Civilne zaštite RS Boris Trninić upozorio je jučer da u Nacionalnom parku "Sutjeska" na lokalitetu Tjentišta gori stoljetna crnogorična šuma i da je neophodno hitno angažovanje helikoptera za gašenje požara Helikopterske jedinice MUP-a Republike Srbije kakao bi pomogao Helikopterskom servisu RS i ljudstvu angažovanom na terenu.
Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za juli 2024. godine iznosi 2.977,80 KM.
Ilija Karamatić, direktor kompanije Felxway Adriatic, preko koje je kompanija Flexway iz Dubaija proljetos preuzela Zvečevo, potkraj jula dao je ostavku na mjesto člana Uprave Zvečeva, na kojem je bio svega tri mjeseca, a da bi mogao ući u njegov Nadzorni odbor, u kojem je odmah izabran za predsjednika.
Američka ambasada bila je protiv podizanja spomenika Mehmedu Alagiću na Vlašiću.Kao što smo i ranije govorili, građani ove zemlje zaslužuju bolje nego da se osobi optuženoj za ratne zločine odaje počast podizanjem grandioznog spomenika na planini Vlašić. To je uvreda za žrtve i njihove porodice”, kazali su iz Američke ambasade
Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom putem javnog nadmetanja, prikupljanjem zatvorenih pisanih ponuda, prodaje kuću u Starom Gradu.
Nakon što su bageri jučer ujutro ponovo došli u Donju Suvaju u Republici Hrvatskoj, s namjerom da nastave radove, dočekala ih je grupa lokalnih mještana koja je tijelima zaustavila mašine od nastavka radova.
Da li je vrijeme da se, 29 godina nakon završetka rata u BiH, napad na povratnike uvede kao posebno krivično djelo za koje se ide u zatvor od tri mjeseca do pet godina?
Odgovor na ovo pitanje saznaćemo uskoro u Parlamentarnoj skupštini BiH gdje je poslanik Nihad Omerović uputio izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH.
Prijedlog zakona se razmatra po skraćenom postupku i trenutno je na usaglašavanju kod tročlanog Kolegijuma Predstavničkog doma jer u prvom krugu glasanja nije bilo podrške poslanika iz Republike Srpske.
Predlagač je za to da se doda potpuno novi član u KZ BiH Napad na povratnika. Prema Prijedlogu, ko ugrozi bezbjednost povratnika ozbiljnom prijetnjom da će napasti na život ili tijelo povratnika ili na taj način izazove uznemirenje građana povratnika, bio bi kažnjen kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Zatim, ko grubim vrijeđanjem ili zlostavljanjem povratnika, nasiljem prema povratniku, izazivanjem tuče ili naročito drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava javni red i mir među povatnicima, kazniće se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
I na kraju najdrastičnija kazna: Ko učestvuje u grupi ljudi koja učini navedena krivična djela, ili ako je njima prouzrokovano teško poniženje više osoba, ili je neka od njih lakše tjelesno povrijeđeno, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Ko je povratnik? Njega Omerović definiše kao „lice koje je ostvarilo povratak u mjesto prijeratnog prebivališta, tu se nastanilo i živi, bez ograničenja u pogledu datuma prijave prebivališta u mjestu prijeratnog prebivališta“.
-Svjedoci smo da se u posljednje vrijeme sve češće dešavaju raznovrsni napadi na povratničku populaciju. Kako bi se takvi i slični pokušaji preduprijedili ili barem smanjio njihov broj, smatramo neophodnim izvršiti dopune KZ BiH i predvidjeti novo krivično djelo „papad na povratnika”. Imajući u vidu materiju i obilježja novog krivičnog djela, dopuna je izvršena odmah iza krivičnog djela „sprečavanje povratka izbjeglica i raseljenih lica“. Mišljenja smo da bi se predloženim dopunama KZ BiH postigla svrha generalne prevencije u odvraćanja potencijalnih počinilaca krivičnih djela prema povratnicima, a što će u konačnici osigurati i veći stepen bezbjednosti za povratnike na cijeloj teritoriji BiH – smatra Omerović.
Poslanik SNSD u Predstavničkom domu BiH Milorad Kojić smatra da po srijedi nije briga za povratnike nego pokušaj da se u nadležnost Suda i Tužilaštva BiH prebaci da samo oni sude za pomenuto krivično djelo.
-To je propisano entitetskim zakonima. Omerović perfidno pokušava da to djelo definiše kao nadležnost Suda i Tužilaštva BiH. U prvu ruku, to je definitivno neprihvatljivo. Bilo koji oblik napada na bilo koga može se i sada okvalifikovati kao „a u vezi sa…“. Na primjer, u vezi sa povratnicima. To je teži oblik krivičnog djela i slijedi teža sankcija. To i jeste praksa tužilaštava. Ovdje nema stvarne namjere zaštite povratnika. Pri tom, veća je bezbjednost povratnika u Republiku Srpsku nego u FBiH. Ali, nebitno, po srijedi je želja da se doda nova nadležnost pravosuđu na nivou BiH – kaže Kojić.
Nažalost, napadi na povratnike postali su poprilično redovne vijesti u BiH.
Četrnaestog juna ove godine, po noći, srpskom povratniku Dragi Ruparu u mostarskom naselju Hodbina, ispred porodične kuće, zapaljen je automobil. Policija je utvrdila da je požar podmetnut, ali počinioci još nisu pronađeni.
U maju ove godine iz vatrenog oružja je pucano na kuću Bošnjaka u Gacku.
U mostarskom naselju Bijelo Polje 7. januara, na Božić, kamenovana je kuća srpske povratničke porodice Šantić.
Prošle godine fizički je napadnut Senad Sejfić, bošnjački povratnik u Kamenicu kod Zvornika.
U decembru takođe 2023. fizički je napadnuta srpska povratnica Ljeposava Petković u naselju Stošnica kod Vozuće.
Hrvatski povratnik Marko Mišić iz Dervente preminuo je od posljedica premlaćivanja, dok je štiti svoju šumu.
U aprilu 2023. godine porodici Berberović u mostarskom naselju Ortiješ su nepoznati vandali pokušali zapaliti ugostiteljski objekat koji se nalazi neposredno uz njihovu porodičnu kuću. Ugostiteljski objekat ”Roman” koji se nalazi neposredno uz magistralni put M-17 posut je motornim uljem i pokušano je da se zapali.
U istoj godini desio se i brutalan napad na Fadila i Ajšu Memišević u Višegradu, navodno iz koristoljublja.
Predstavnik Koordinacije Srba u Mostaru Dušan Golo smatra besmislenim da se poslije gotovo 30 godina od rata predlaže pomenuto zakonsko rješenje. Kako kaže, povratnici su najugroženija populacija, ali po svim pitanjima.
–Što se mene lično tiče, najmanje od svega toga je bezbjednosno ugrožavanje. Ima ekscesnih slučajeva, ali nažalost tada politika uzima stvari u svoje ruke. To traje tri dana i politika sve iskoristi za populizam, da bi pridobila simpatije svog biračkog tijela. Naravno, mi smo se u Mostaru sa tim susretali više puta, od napada na Sabornu crkvu, do paljenja automobila, napada na kuće… Kada se sve uzme u obzir, bezbjednosni problem nije zanemariv, ali je u odnosu na sve druge probleme daleko manji – kaže Golo za Srpskainfo.
Političare koji navodno brinu o povratnicima pita zašto niko od njih ne brine za zaposlenje, egzistenciju, njihov krov nad glavom…
-Neki dan sam se zaprepastio kada sam čuo informaciju da federalno Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica pravi plažu u povratničkom naselju Janja, u Bijeljini. A, 10 godina ni jedna srpska kuća u Mostaru nije obnovljena! Moj sin, diplomirani pravnik, sedam godina konobariše, ne može da se zaposli u struci jer ja istupam kao Srbin i borim se za srpske interese. To zovem etničko poliranje. Napravili su čišćenje, sada poliraju. Tražimo političku podršku od vlasti RS i Srbije, ne treba nam 200 metara puta – poručuje Golo.
Tvrdi da se srpske vlasti brinu samo za Srbe u Republici Srpskoj, dok Srba u FBiH nema nigdje.
-Kako je moguće zanemariti populaciju koja je konstitutivan narod? Šta ćemo biti sutra, nacionalna manjina? Nas se sjete tek kada se desi neki napad. Svi su bili u Prebilovcima, u Šušnjaru, u Garavicama. Istovremeno, politički partner vlasti u RS je na proslavi „Oluje“ u Kninu. Istovremeno, prave u Širokom Brijegu memorijalni centar ustašama i domobranima. S kim mi tikve sadimo? Koaliraju sa Čovićem koji nas progoni – zaključuje Golo.
Prema važećem Krivičnom zakonu BiH, krivičnim delom smatra se sprečavanje povratka izbjeglih i raseljenih.
-Ko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protupravan način, u većem razmjeru ili sa širim posljedicama, spriječi izbjeglice ili raseljena lica da se vrate u svoj dom ili da koriste svoju imovinu koje su bili lišeni u toku neprijateljstava od 1991. godine, kazniće se kaznom zatvora od jedne do deset godina – piše u zakonu.
Zatim, ko učestvuje u grupi ljudi koja učini navedeno krivično djelo, kazniće se kaznom zatvora najmanje tri godine.
-Ko organizuje ili bilo kako rukovodi grupom ljudi koja učini krivično djelo iz stava 1. ovog člana, kazn će se kaznom zatvora najmanje pet godina – piše u KZ BiH.
Zakonom o električnoj energiji u FBiH bi, u odnosu na trenutne cijene struje, povećanje za manju tarifu iznosilo oko 160 posto, dok bi za višu tarifu bilo veće od 100 posto Novi Zakon o električnoj energiji, kojim svi potrošači prelaze na tržišno snabdijevanje osim domaćinstava, bit će u primjeni sa početkom naredne godine.
Turistički savez Kantona Sarajevo raspisao je javni poziv aviokompanijama za uvođenje novih linija do glavnog grada Bosne i Hercegovine uz subvencije.
Američki biznismen bh. porijekla Eldin Diglišić vlasnik je još jedne kompanije u Sarajevu.
