STRANI LOBI NE SPAVA: Izvoz i uvoz meda u BiH kao dokaz
Iz Bosne i Hercegovine lani je izvezeno meda u vrijednosti 266.437 KM, što predstavlja porast od 10,61 posto u odnosu na 2023. godinu.
Iz Bosne i Hercegovine lani je izvezeno meda u vrijednosti 266.437 KM, što predstavlja porast od 10,61 posto u odnosu na 2023. godinu.
Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) prekinut će sve svoje projekte i u Bosni i Hercegovini. Sve planirane aktivnosti, vrijedne više od 18 miliona dolara, poništene su. Gotovo svi uposlenici ove agencije do 12. aprila dobit će otkaze.
Pavle Ćorović, zet predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, osnovao je novo preduzeće - Djedovinu. Firma je osnovana u Bakincima kod Laktaša, na adresi bez broja, a osnivački kapital iznosio je jednu marku. Prema zvaničnim podacima iz privrednog registra, Ćorović je vlasnik i preduzeća Djedova rakija i Agro destil, te suvlasnik u firmi Monte blok, piše Oslobođenje.
U Banjaluci je juče uhapšena A.O. jer nije pristala da se testira na drogu, a u njenom vozilu pronađen je pištolj CZ 999.
Na području nadležnosti Uprave policije MUP-a Županije Zapadnohercegovačke bilježe se slučajevi vršnjačkog nasilja među malodobnim osobama zbog čega iz MUP-a pozivaju roditelje da obrate pažnju na ponašanje svoje djece i da s njima otvoreno razgovaraju o tom problemu.
Ministar Karan i komandant EUFOR-a konstatovali su da je dosadašnja saradnja EUFOR-a i MUP-a Republike Srpske bila dobra i istakli su opredjeljenost da ona bude nastavljena i u narednom periodu.
Kuća ljudskih prava Banja Luka zabrinuta je razvojem situacije u Republici Srpskoj koja je, u posljednjih mjesec dana, kulminirala usvajanjem niza problematičnih zakona, zaključaka i nacrta novog Ustava Republike Srpske, koji građane i građanke Republike Srpske guraju u dalju izolaciju i pravnu nesigurnost - saopćeno je iz te organizacije.
Američki ministar odbrane Pete Hegseth distribuirao je širom Pentagona tajni dokument koji definiše sistem američkih sigurnosnih i strateških prioriteta. Prema pisanju The Washington Posta, iz dokumenta je jasno da SAD daju prednost odvraćanju Kine nad "rizikovanjem" u Evropi i drugim dijelovima svijeta.
Pred federalnim zastupnicima ove sedmice naći će se izmjene i dopune Zakona o doprinosima o kojem su saglasnost postigli svi – Vlada FBiH, poslodavci i sindikati. Sjednicu zakazanu za 2. april sa nestrpljenjem iščekuje poslovna zajednica. Usvajanje predloženog zakona omogućit će im uštede. Ne prevelike, ali, ipak, značajne.
“Radi se o smanjenju zbirnih stopa doprinosa za 5,5 posto, sa 41,5 na 36 posto, a primjena bi trebala početi od 1. jula ove godine. To je ključna izmjena. Nadam se da će to proći u Parlamentu, jer je ovo prvo smanjenje stopa nakon mnogo godina”, kaže za Raport predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.
E sada, radi lakšeg razumijevanja, procente ćemo pretvoriti u novac i na primjeru minimalca predstaviti za koliko će biti smanjeni izdaci poslodavaca.
“Ovim će se za nekih 87 maraka smanjiti doprinosi na minimalnu plaću. Na veće plaće, znači, još više. Prema obećanju Vlade FBiH, ovo je tek prvi korak, a do novog smanjenja doprinosa, od dodatnih pet posto, trebalo bi doći sa 1. januarom sljedeće godine. To bi ukupno onda bilo 10.5 posto, čime bi se ukupna stopa doprinosa smanjila na 31,5 posto i tako bi se izjednačili sa Republikom Srpskom. Osim što bi harmonizirali te propise u oba entiteta, to bi već bila, da kažem, jedna ozbiljna fiskalna reforma”, kaže Smailbegović.
U Federaciji je početkom ove godine iznos minimalne place povećan na 1.000 KM. Mnogo se polemisalo o tome da li je to dobar potez i kako će se odraziti na poslovanje kompanija. Prva predviđanja bila su da će doći do masovnog otpuštanja radnika i, zaista, prema podacima Porezne uprave FBiH, broj zaposlenih zaista je smanjen za više hiljada. Međutim, to su brojke koje inače variraju tokom godine i teško ih je dovesti u vezu sa rastom minimalca.
Da se crne prognoze nisu ostvarile priznaje i Smailbegović, s tim da ima teoriju zašto je tako.
“Evidentno je došlo do smanjenja broja zaposlenih, ali, u ovom trenutku, taj broj nije tako dramatičan, jer, ipak, teško da kompanije mogu preko noći otpustiti neki veći broj radnika ili zatvoriti biznis jer imaju sigurno i neke ugovorne obaveze, kredite, potraživanja, narudžbe… Zatim, mislim da je dosta toga prešlo u sivu ekonomiju, što nije dobro”, navodi predsjednik Udruženja poslodavaca.
Po njemu, dugoročno najveći problem je zastoj investicija, jer, kako kaže, niko više ne razmišlja o širenju biznisa, proširenju kapaciteta i otvaranju radnih mjesta.
"Prošla godina je bila svakako izazovna što se tiče izvoza jer je smanjena potražnja u Evropi tako da su izvoznici i bez povećanja plaća došli u jedan ozbiljan problem", zaključuje Smailbegović.
Zbog svega navedenog, navodi, donošenje zakona i smanjenje doprinosa u ovom trenutku bio bi jedan značajan korak, posebno ako imamo u vidu da će neke kompanije ostvariti i pravo na subvencije.
Također, Smailbegović podsjeća na odluku Vlade prema kojoj svaki poslodavac ima pravo isplatiti radniku do 450 KM neoporezivo.
"Znam dosta kompanija koje to pravo koriste i moram napomenuti da je iprošle godine postojala slična mjera. Međutim, tada smo imali problem jer je bila zabranjena diskriminaciju među radnicima i svakom smo morali isplaćivati isti iznos, što nije bilo stimulativno. Sada je to promijenjeno i postoji mogućnost isplate različitih iznosa, zavisno od radnog mjesta radnika, njegovog učinka ili bilo kojeg drugog kriterija", pojašnjava Smailbegović.
Uredba važi za prvih šest mjeseci i ima jedno bitno ograničenje koje onemogućava zloupotrebe.
"Poslodavac ne može radniku smanjiti plaću i razliku isplaćivati u vidu ovog neoporezivog dijela jer je uredbom precizirano da se plaće koje su isplaćene za novembar prošle godine ne mogu smanjivati", navodi Smailbegović.
O izmjeni Zakona o doprinosima, ali i nekoliko drugih tačaka dnevnog reda, Zastupnički dom Parlamenta FBiH trebao bi raspravljati na 19. redovnoj sjednici zakazanoj za srijedu, 2. april.
U subotu navečer, 29. ožujka, na prozorima zgrade u Corso Verdiju, u središtu Gorizije, pojavile su se jugoslavenske zastave s crvenom zvijezdom. Zastave su bile obješene na prozorima prvog kata zgrade smještene uz gradski park. Autori inicijative u početku su bili nepoznati, a sam čin izazvao je brojne negativne reakcije građana i brzu osudu gradskih vlasti, piše Radio Capodistria.