Vrhovni sud odbio je žalbu Splićanina koji je osuđen na 40 godina zatvora zbog 267 kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, javlja Dalmatinski portal.

Sve je počelo 2018. kada je djevojčica imala tek pet godina i trajalo je sljedećih pet godina. Otac ju je u prosjeku silovao jednom sedmično, a posljednji mjesec svaka dva dana. Osim prvog silovanja koje se dogodilo u kampu kod Šibenika, sve se događalo u obiteljskom stanu.

Danima je ne bi puštao iz kuće

Majka žrtve i supruga okrivljenog teško je bolesna i stanje joj se rapidno pogoršalo. Okrivljeni je kćeri branio društvene kontakte, vodio ju je u školu i dočekivao nakon završetka nastave kako se ne bi družila s ostalom djecom.

Nije joj dozvoljavao da posjećuje baku i djeda koji žive u istoj zgradi. Danima je ne bi puštao iz kuće, a kada bi bio nezadovoljan njezinim ponašanjem, onda bi je udarao po glavi i trbuhu. Tjerao ju je da se satima gola kupa pred njim u kadi.

Nepravomoćna presuda u ovom slučaju donesena je u junu prošle godine. Sutkinja Županijskog suda u Splitu Višnja Strinić izrekla je okrivljenom 40 godina zatvora. Visoki kazneni sud potvrdio je presudu početkom ove godine.

Međutim, kako se radi o kazni dugotrajnog zatvora, okrivljeni je imao i mogućnost žalbe Vrhovnom sudu. Žalio se po gotovo svim žalbenim osnovama. Tvrdio je kako je riječ o iznimno visokoj kazni koja odudara od uobičajene prakse za ovakva kaznena djela.

Vrhovni sud: Kazna nije prestroga

Ipak, Vrhovni sud smatrao je da je izrečena primjerena kazna, odnosno da su pravilno ocijenjene otegotne i olakotne okolnosti.

"Kazna nije prestroga, osobito kada se uzme u obzir da su ovdje utvrđene okolnosti takve da zbroj pojedinačno utvrđenih kazni za 267 teških kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta te jednog kaznenog djela povrede djetetovih prava počinjenih između pete i desete godine života djeteta, iznosi 1388 godina.

Osim toga, žalitelj ne navodi koje su to uobičajene kazne u drugim predmetima u kojima su postojale usporedive okolnosti važne za izbor vrste i mjere kazne s onima koje su utvrđene u ovom predmetu, osobito u odnosu na brojnost počinjenih pojedinačnih kaznenih djela", naveo je Vrhovni sud.

Okrivljeni tvrdio da se radilo o odgojnim mjerama i roditeljskoj brizi

Dodatno, Vrhovni sud je naglasio kako je drugostepeni sud prilikom odmjeravanja kazne zatvora vodio računa o ličnosti počinitelja i ukupnosti počinjenih kaznenih djela.

"U strukturi optuženikove ličnosti nalaze se narcističke crte koje se očituju u nastojanju prikazivanja sebe u najboljem i najpovoljnijem svijetlu. Optuženik je počinio 267 teških kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta te jedno kazneno djelo povrede djetetovih prava, sve na štetu kćeri između pete i desete godine života.

Tako veliki broj počinjenih teških kaznenih djela moraju naći odraz u jedinstvenoj kazni zatvora koja mora biti odgovor na odioznost i pogibeljnost optuženikova ponašanja na štetu vlastitog djeteta koje mu je gotovo u potpunosti bilo prepušteno na skrb jer je majka nepokretna", stoji u presudi Vrhovnog suda.

Okrivljeni je u žalbi nastojao svoje postupke prikazati kao odgojne mjere i roditeljsku brigu. Činjenicu da je tjerao kćer da se satima gola kupa pred njim pokušao je opravdati opsesivno kompulzivnim poremećajem.

"Međutim, iz svih izvedenih dokaza nesporno proizlazi da nije riječ o roditeljskoj brizi, nego o grubom, i to seksualnom, psihičkom, fizičkom i emocionalnom zlostavljanju žrtve. Osim toga, provedenim psihijatrijskim vještačenjem potpuno je otklonjeno postojanje obilježja opsesivno kompulzivnog poremećaja kod optuženika", zaključilo je vijeće Vrhovnog suda kojim je predsjedao sudac Damir Kos.