Nešto manje od dvije sedmice prije održavanja Općih izbora u Bosni i Hercegovini, OSCE-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) objavio je privremeni izvještaj u kojem je ukazao na niz izazova, ali i pozitivnih pomaka u pripremi izbornog procesa.

Izvještaj se odnosi na period od 20. augusta do 16. septembra, a izbori su zakazani za 4. oktobar ove godine.

Posmatrači navode da se izbori održavaju u izrazito polariziranom političkom okruženju, obilježenom podijeljenim reakcijama na smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Posebnu pažnju ODIHR je posvetio prvoj primjeni izbornih informaciono-komunikacijskih tehnologija na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Po prvi put birači bi trebali koristiti uređaje za biometrijsku identifikaciju i skeniranje glasačkih listića, što je značajno povećalo očekivanja u pogledu integriteta izbora.

Međutim, u izvještaju se ističe da su pripreme za primjenu novih tehnologija praćene kašnjenjima i problemima u isporuci opreme.

Prema podacima Centralne izborne komisije, birački spisak se sastoji od 3,4 miliona registrovanih birača. Birački spiskovi bili su dostupni na odabranim lokacijama radi javnog uvida, dok je CBS dostupan na internetu I elektronske kopije se na zahtjev se dostavlja učesnicima izbora. Birači koji se nalaze izvan države mogli su se registrirati putem internetske prijave. Većina sagovornika Izborne posmatračke misije ODIHR-a nije izrazila ozbiljnu zabrinutost u pogledu inkluzije biračkog spiska.

Za šest institucija koje se biraju neposredno, CIK je registrirao ukupno 7.028 kandidata, među kojima je 2.977 žena.

Kandidate su predložila 82 ovjerena politička subjekta, uključujući 75 političkih stranaka.

Posmatračka misija ukazuje da su žene i dalje nedovoljno zastupljene u političkom životu BiH, uprkos zakonskoj rodnoj kvoti od 40 posto na kandidatskim listama.

Zvanični period kampanje počeo je 4. septembra i traje do 3. oktobra.

ODIHR bilježi vidljivu kampanju, ali i slučajeve negativne retorike te obraćanje biračima prvenstveno kroz etničke podjele.

Posebno je istaknuto da je Centralna izborna komisija zaprimila 534 prigovora i obavijesti, od kojih se najveći broj odnosio na preuranjenu kampanju. CIK je razmotrio 385 predmeta i izrekao sankcije 26 stranaka i 20 kandidata stranaka u ukupnom iznosu od 438.000 KM.

ODIHR je ukazao i na nastavak zabrinutosti zbog mogućih zloupotreba javnih resursa tokom predizbornog perioda.

Kada je riječ o medijskom ambijentu, ocijenjeno je da je on formalno pluralistički, ali pod snažnim utjecajem političkih i poslovnih interesa.

Zaključak ODIHR-a je da izborna administracija ulaže značajne napore kako bi osigurala nesmetano održavanje izbora, ali da skraćeni rokovi za uvođenje novih tehnologija predstavljaju ozbiljan izazov za potpunu spremnost izbornog procesa.