Javno preduzeće Aerodrom Bihać raspisalo je tender za izradu master plana, odnosno plana detaljne regulacije aerodromskog kompleksa.

Vrijednost ugovora iznosi 341.880 KM bez PDV-a, što je ukupno oko 400.000 KM s uračunatim porezom. Rok za prijem ponuda ističe 17. oktobra 2025. godine, kada je planirano i njihovo otvaranje.

Do sada je u projekat uloženo 47 miliona KM javnih sredstava, od čega je 35 miliona KM osigurano do kraja prošle godine, a dodatnih 12 miliona KM za ovu godinu.

Glavni i zasad jedini investitor je Vlada Federacije BiH, što čini nešto više od četvrtine ukupne vrijednosti projekta, koja je procijenjena na gotovo 170 miliona KM.

Novac je dosad utrošen na eksproprijaciju zemljišta, izgradnju testne dionice piste, ogradu i pomoćni pristupni put, te izradu ključnih dokumenata poput studije izvodljivosti, elaborata o eksproprijaciji i projektne dokumentacije.

Prema procjenama, gradnja samog aerodroma mogla bi početi 2026. godine, a trajala bi minimalno tri godine, uz uslov da se u međuvremenu obezbijedi stabilan model finansiranja.

Direktor JP Aerodrom Bihać, Anel Hadžić, ranije je naglasio da projekat napreduje u skladu s najvišim stručnim i aeronautičkim standardima, te da nije riječ o „šarenoj laži“, kako su to neki tvrdili.

-Ne radimo ništa napamet. Svi naši koraci zasnivaju se na stručno izrađenim elaboratima i aeronautičkoj studiji renomirane italijanske kuće, koju su verifikovale BHANSA i BHDCA, kazao je tada Hadžić.

Prema idejnom projektu, planirana je pista dužine 1.800 metara u prvoj fazi, kategorije 4C, što omogućava prihvat mlaznih aviona. U drugoj fazi predviđeno je produženje piste na 2.100 metara.

Hadžić je naveo da je bilo otpora od određenih agencija koje su smatrale da Bihaću treba aerodrom isključivo za turbopropelerske avione, ali je, uz podršku političkih struktura i prilagodbu projektne dokumentacije, odlučeno da se ide ka rješenju koje će omogućiti povezivanje Bihaća s evropskim destinacijama poput Istanbula, Kopenhagena i Madrida.

UPOZORENJE STRUČNJAKA

Od održivosti budućeg bihaćkog aerodroma, za "Slobodnu Bosnu" govorio je i vodeći zrakoplovni alanitičar u regionu Alen Šćuric.

-Vrlo jednostavno. Aerodromi se ne rade za tako malene gradove. Bihać je premalen grad da bi imao aerodrom. Uz to, na dva do dva i pol sata od Bihaća su aerodromi Banja Luka, Zadar i Zagreb koji imaju velik broj putnika, linija i frekvencija.

Ti aerodromi uzimaju, a i u slučaju otvaranja aerodroma u Bihaću, uzimat će i dalje ogroman dio potencijalnih putnika Bihaća. Bihać jednostavno ne može konkurirati tim aerodromima, kazao je Šćuric za "SB".