Bruno Stojić, bivši zvaničnik osuđen u Haagu za ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini, danas izlazi na slobodu. Njegova odvjetnica Senka Nožica potvrdila je ovu informaciju.

Stojić je pravomoćno osuđen na 20 godina zatvora, a kaznu je služio u Austriji, prema odluci Međunarodnog mehanizma za kaznene sudove (MMKS) u Haagu. On je dio grupe bivših lidera HVO-a koji su ukupno osuđeni na 111 godina zatvora zbog zločina počinjenih u BiH, a među njima su i Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić.

Podsjetimo, Stojić je u januaru 2025. godine podnio svoj treći zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu pred MMKS-om. U svom zahtjevu, istakao je da je redovno pohađao sve dostupne programe rehabilitacije i savjetovanja, čime je dokazao posvećenost procesu resocijalizacije.

Psiholog koji je pratio njegovu rehabilitaciju u novembru 2024. godine potvrdio je da je Stojić uspješno završio program, u potpunosti prihvatajući osobnu odgovornost – ne samo za zločine koji su detaljno navedeni u presudama, nego i za širi kontekst udruženog zločinačkog poduhvata, čije postojanje je jasno utvrđeno od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

U svom zahtjevu za prijevremeno puštanje, Stojić je ponovio obećanje da neće imati nikakve kontakte niti pokušavati na bilo koji način da nanese štetu, zastraši ili ometa žrtve i svjedoke uključenih u njegov slučaj ili druge slučajeve pred haškim tribunalom ili Mehanizmom. Ovo obećanje se također odnosi na njihove porodice.

Odluka o njegovom prijevremenom puštanju donijeta je nakon pažljive procjene njegovog ponašanja tokom izdržavanja kazne, uzimajući u obzir pohađanje rehabilitacionih programa i spremnost da preuzme odgovornost za počinjene zločine.

PRIZNAO ZLOČIN

Da bi se izbjeglo bilo kakva dvojba, ja sam potpuno pravično osuđen za takve zločine jer se moja presuda temelji na mojim radnjama i na onome što sam ja učinio. Možda mi je trebalo neko vrijeme da to u potpunosti prihvatim, ali sada to zasigurno prihvaćam upravo na takav način", navodi u pismu Stojić, te posebno naglaša da "ne može biti nikakve dvojbe niti negiranja od bilo koga da su moji zločini veoma teški za koje nema apsolutno nikakve isprike niti opravdanja".

"Bez obzira na težinu tih zločina, kao i činjenicu da Vam je zasigurno poznato za šta sam sve, potpuno ispravno proglašen krivim, želim, također pokazati sa se moje javno i istinsko kajanje zbog toga što sam učinio i čega sam bio dio, odnosi na ubistvo i civila i pripadnika Armije RBiH, silovanja, zatočenje i sistemsko i prinudno protjerivanje Bošnjaka/Muslimana uključujući djecu, žene i starije, uništavanje njihove imovine, sistemsko i prinudno protjerivanje. Nadalje, odnosi se i na opsadu Mostara i patnje koju je takva opsada proizvela na bošnjačko/muslimansko stanovništvo uključujući granatiranja, snajpersku vatru i oskudicu hrane i vode i ometanje dostavljanja humanitarne pomoći. Ne umanjujući težinu bilo kojeg od ovih zločina želim iskazati i kajanje zbog zločina počinjenih u zatočeničkim centrima i zatvorima u Ljubuškom, Heliodromu, Gabeli i Dretelju, naveo je Stojić.

Stojić se u haškom pritvoru nalazio od 2004. godine. Kaznu zatvora od 20 godina služio u Austriji.

Kako je kazala njegova advokatica Senka Nožica, Stojić bi iz zatvora u Grazu trebao otputovati u Zagreb.

U pismu od decembra 2022. godine, Bruno Stojić je izrazio kajanje na sve ono što se spominje u presudi Pretresnog i Žalbenog vijeća i što je rezultat UZP-a kao i njegove značajne uloge u tome.
"Bio sam jedan od najvažnijih članova UZP-a"

"Potpuno sam svjestan da sam bio jedan od najvažnijih članova UZP-a, budući da sam imao kontrolu nad HVO-om i vojnom policijom i bio spona između HVO-a i Vlade HZHB. Nepitino je stoga da sam imao jednu od važnih uloga u počinjenju zločina s obzirom na funkcije i ovlaštenja koja sam imao za vrijeme rata. Moja osobna odgovornost je neupitna.... Koncept udruženog zločinačkog poduhvata mi možda i nije bio jasan u pravnom smislu, ali sam sada potpuno svjestan šta on zapravo znači i šta je bio. Kao svoju najveću grešku smatram što sam bio dio takvog udruženog zločinačkog poduhvata koji se nigdje i nikad više ne bi smio dogoditi", naveo je Stojić u tom pismu.

Bivši ministar odbrane u tzv. Herceg-Bosni, Stojić je u novembru 2017. s petoricom bivših zvaničnika takozvane Herceg-Bosne osuđen na ukupno 111 godina zatvora za zločine počinjene u BiH.