Cijene nafte i naftnih derivata ponovo rastu, dok se nestabilnosti na Bliskom istoku sve snažnije odražavaju na evropsko energetsko tržište.

Barel nafte premašio je 92 dolara, dok prosječna cijena dizela u Bosni i Hercegovini iznosi 3,38 KM po litru.

Pun rezervoar goriva sada je približno 30 KM skuplji nego prošlog mjeseca, a građani strahuju od novih poskupljenja i mogućih poremećaja u snabdijevanju.

Stručnjaci i predstavnici Naftnih terminala Federacije BiH trenutno ne očekuju nestašicu goriva, ali upozoravaju da BiH nema dovoljno rezervi niti izgrađenih skladišnih kapaciteta za ozbiljniji i dugotrajniji poremećaj.

Istraživanje Geografskih Karata I Atlasa

Prodavače ništa ne sprečava da povećaju cijene

Cijene na pumpama ne bi trebale automatski rasti dok se ne potroše zalihe nabavljene po ranijim, nižim cijenama.

Međutim, u Bosni i Hercegovini ne postoji efikasan mehanizam kojim bi se trgovci spriječili da podižu cijene i određuju visinu marži.

Dok pojedine zemlje u regiji reaguju smanjivanjem akciza i ograničavanjem marži na naftne derivate, domaće tržište najvećim dijelom zavisi od privatnih kompanija.

Stručnjak za energetiku Edhem Bičakčić smatra da će se i BiH morati prilagođavati kretanjima cijena na svjetskom tržištu.

Istakao je da je privatni sektor do sada uspijevao osigurati dovoljne količine nafte i naftnih derivata.

Panična kupovina može stvoriti dodatni problem

Svaka najava poskupljenja ili moguće nestašice može izazvati paničnu kupovinu, čime se tržište dodatno opterećuje.

Evropa bi se najesen mogla suočiti s najvećim nedostatkom nafte u posljednjoj deceniji zbog prekida uvoza ruske nafte i sve složenije situacije na Bliskom istoku.

Dodatnu neizvjesnost izazivaju rat SAD-a i Irana te zatvaranje Hormuškog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte.

Ipak, predsjednik Uprave Naftnih terminala Federacije BiH Damir Kreso ne vjeruje da će doći do nestašice na bh. tržištu.

Objasnio je da se Bosna i Hercegovina ne snabdijeva iz mediteranskog područja te da su isporuke iz rafinerija iz kojih se nabavlja gorivo trenutno stabilne.

Rezerve dovoljne samo za kraći period

Federacija BiH raspolaže određenim količinama dizela i benzina, ali bi te zalihe u slučaju prekida snabdijevanja bile dovoljne za nekoliko dana ili sedmica, zavisno od potrošnje.

Istraživanje Istorije I Kulture Istočne Evrope

Gorivo iz rezervi prvenstveno je namijenjeno najvažnijim službama, među kojima su bolnice, hitna pomoć, civilna zaštita i policija.

U Republici Srpskoj, prema navodima Federalne televizije, nema formiranih zaliha nafte.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić kazao je da je stanje u Federaciji trenutno stabilno, ali da ne postoji dovoljno izgrađenih terminala za skladištenje većih količina goriva.

Potrebna još četiri terminala

Za dugoročnu energetsku sigurnost Federacije BiH, prema Lakićevim riječima, potrebno je izgraditi još četiri terminala i osigurati znatno veće rezerve.

Rješavanje problema zahtijeva dogovor na državnom nivou jer Federacija sama ne može uspostaviti potpun sistem energetskih rezervi.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH od početka godine na uvoz nafte prikupila je milijardu i 126 miliona KM.

U trenucima velikih tržišnih poremećaja ponovo se otvara pitanje privremenog smanjivanja akciza i ograničavanja marži, kako bi se ublažio udar poskupljenja na građane i privredu.

Nestašica goriva trenutno se ne očekuje, ali rast cijena, male rezerve i nedovoljni skladišni kapaciteti pokazuju koliko je BiH ranjiva na svaki ozbiljniji poremećaj na međunarodnom energetskom tržištu.