Republička izborna komisija (RIK) održala je sjednicu na kojoj se raspravljalo o sprovođenju referenduma u Rs, ali nije zauzet jasan stav da li je ovo tijelo u mandatu da ga organizuje.
Članovi RIK-a nisu željeli javno komentarisati, a nezvanično se saznaje da su mišljenja podijeljena i da će, kako sada stvari stoje, “neko drugi” morati odlučiti o nadležnosti komisije.
Trenutni saziv RIK-a nalazi se u ostavci, dok je konkurs za novi saziv poništio Ustavni sud BiH. Na sjednici je istaknuto i da je problem činjenica što je Ustavni sud BiH stavio van snage pojedine odredbe Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi koje se direktno odnose na rad RIK-a.
U martu ove godine Ustavni sud BiH ukinuo je članove zakona koji propisuju da RIK utvrđuje formu i sadržaj glasačkog spiska, te odredbe koje ga čine nadležnim za taj spisak, smatrajući da je to u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH.
Prema riječima izvora bliskog RIK-u, situacija je nejasna i “odgovornost se prebacuje sa jednih na druge”. Kao nadležnu instituciju, kaže izvor, trebalo bi jasno odrediti Narodnu skupštinu Rs ili neki drugi organ.
Ilija Tamindžija, poslanik SNSD-a i predsjednik Komisije za izbor i imenovanja NS Rs, izjavio je da RIK “normalno funkcioniše” i da nema prepreka održavanju referenduma o mandatu predsjednika Rs Milorada Dodika. On je podsjetio na sastanak održan 8. avgusta, kojem su prisustvovali pravni eksperti i predstavnici institucija, uključujući Vladu i predsjednika Rs, gdje je zaključeno da RIK ostaje nadležan za sprovođenje referenduma.
Međutim, upravo Tamindžija je, prema odluci Ustavnog suda BiH, označen kao odgovoran što proces izbora nove RIK nije završen. Sud je 10. jula utvrdio da Komisija i njen predsjednik nisu postupili u skladu sa njegovim ranijim odlukama, zabranivši svim institucijama u Rs i njenim predstavnicima da postupaju po ukinutom Izbornom zakonu Rs.
Iako su iz SNSD-a ranije poručivali da će nastaviti proceduru jer Rs ne priznaje odluke Ustavnog suda BiH, u posljednjih mjesec dana po tom pitanju nije bilo nikakvih konkretnih poteza, a nezvanično se navodi da pojedini funkcioneri strahuju od mogućeg kršenja sudskih odluka.
