Denis Begić, švedski parlamentarni zastupnik iz redova Socijaldemokrata, inače rodom iz Bosne i Hercegovine, prošli je tjedan u Londonu izabran za izvjestitelja Vijeća Europe za "Olakšavanje gospodarskog oporavka i otpornosti Ukrajine: od dobrovoljnog povratka do poboljšane suradnje i ulaganja".

Kako sam kaže, opis posla možda zvuči birokratski i komplicirano, ali ukratko se radi o tome što mi u Europi možemo učiniti kako bismo pomogli Ukrajini u obnovi nakon rata.

"Osim mene, za ovu poziciju kandidirali su se i predstavnici liberalne grupacije ALDE i Europske pučke stranke, u kojoj su vaši HDZ-ovci. Iskreno, nisam očekivao da ću biti izabran. Očito su za mene glasali i članovi drugih političkih grupacija", rekao je Begić za Index po povratku iz Londona te nastavio:

Druženje s SDP-ovcima Račanom i Ikić Baniček

"Budući da pripadamo istoj socijaldemokratskoj grupaciji, posljednjih dana dosta sam u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe komunicirao s hrvatskim SDP-ovcima, Ivanom Račanom i Kristinom Ikić Baniček". 

Kad se prijavljivao za ovu poziciju, Begić je razmišljao o sudbini svoje rodne BiH i drugih nekadašnjih jugoslavenskih republika nakon rata: "Nisam imao priliku učiniti ovakvo nešto za svoju zemlju i osjetio sam potrebu da sada sudjelujem u pomaganju Ukrajini. Mislim da je ovo važan zadatak, jer ratovi na Balkanu završili su prije 30 godina, a mnogi se i danas oporavljaju od posljedica".

Nada se da će uz pomoć europskih zemalja obnova Ukrajine ići mnogo brže nego što je išla u BiH i Hrvatskoj, ali kako planirati povratak izbjeglica i obnovu zemlje u kojoj se i dalje vodi brutalni rat, a mirovni pregovori nisu ni na vidiku.

Zamislite da smo imali spremnu obnovu Hrvatske i BiH?

"Istina, rat još uvijek traje, ali mi se pripremamo za dan kad oružje utihne. Rat će jednom završiti. Trebat će dosta vremena da se rezolucija o obnovi Ukrajine usuglasi na Vijeću Europe, ali kad se o tome jednom odluči, svih 46 članica morat će se držati onoga što je dogovoreno. Zamislite da smo to već imali spremno onoga dana kad je u Hrvatskoj i BiH završio rat".

Begić ističe da će obnova Ukrajine biti najveći takav posao nakon Drugog svjetskog rata. Nije želio nagađati o milijardama eura koje će trebati potrošiti na izgradnju, nego kaže da je njegov zadatak pomiriti interes Ukrajine i interes onih koji će u izgradnji tražiti svoju računicu.

"Mnoge zemlje već razmišljaju kako pomoći Ukrajini nakon rata, ali istodobno razmišljaju i kako iz obnove izvući korist. Moja je uloga da pokušam pronaći neki zajednički europski interes, da Ukrajina uz europsku pomoć nakon rata postane funkcionalna država, da Ukrajinci koji se vrate iz izbjeglištva u svojoj domovini dobiju posao i krov nad glavom".

Kao i čelnici Europske unije, Begić se nada da bi se ruska državna sredstva (blizu 200 milijardi eura), koja se čuvaju u Euroclearu u Bruxellesu, unatoč protivljenju belgijske vlade u konačnici mogla investirati u obnovu Ukrajine.

"Stručnjaci su rekli da to tako ne može"

Naime, belgijski premijer Bart De Wever zatražio je nedavno zajedničke garancije i podjelu odgovornosti na razini EU-a prije bilo kakvog zadiranja u ruska državna sredstva, a takvog dogovora još nema.

"Mi političari često odaberemo neko rješenje problema za koje mislimo da je najbolje, ali onda se uključe stručnjaci, protumače nam zakone i kažu da to tako ne može. O pitanju tih zamrznutih ruskih sredstava intenzivno se razgovara u mnogim europskim forumima i institucijama. Ideja je da se novac proslijedi Ukrajini, traži se najbolja opcija. To je zasad teška tema".

Begić dodaje kako će se obnova Ukrajine financirati iz izravne i bespovratne europske pomoći te kreditima Svjetske banke i komercijalnih europskih banaka. Kaže da nije posebno zabrinut zbog financija, jer je uvjeren da je Europa spremna potpuno podržati Ukrajinu "na sve moguće načine".

"Najviše sam zabrinut oko toga kada će rat prestati, da možemo početi s obnovom. A drugo, brine me da će nacionalni interesi europskih zemalja kasnije biti veći nego interesi Ukrajinaca koji danas ginu. Kako postići da se Ukrajinci ne osjećaju poniženo, da zadrže nacionalni ponos i u obnovi svoje zemlje?", pita se.

"Ne mogu razmišljati o Ukrajini kao podijeljenoj zemlji"

Povratak gotovo pet milijuna ukrajinskih izbjeglica iz europskih zemalja također je u Begićevu opisu posla: "Morat ću dosta putovati u sljedećim mjesecima i godinama, posjetiti ukrajinske zajednice u Njemačkoj, Poljskoj i drugim zemljama, saslušati njihove želje i potrebe. Ali bez obnove njihove domovine, teško da možemo razgovarati o njihovu povratku".

O budućem mirovnom sporazumu zasad se može samo nagađati, no teško je očekivati da će Rusija bezuvjetno prepustiti kompletan osvojeni ukrajinski teritorij. Moguće je da će Ukrajina morati, barem privremeno, pristati na određene teritorijalne ustupke. Kako obnoviti područja koja bi mogla duže vrijeme ostati pod ruskom kontrolom?

"Ne mogu razmišljati o Ukrajini kao podijeljenoj zemlji. U mojim izvještajima i aktivnostima neću nagađati o budućim granicama, nego ću se baviti samo međunarodno priznatim granicama Ukrajine. Mislim da je to jedino normalno razmišljanje u ovom trenutku", zaključuje.