Ekološki aktivisti, uz podršku lokalnog stanovništva, protive se otvaranju još jednog kamenoloma u mjestu Rječica kod Doboja, upozoravajući na moguće ekološke posljedice i ugrožavanje izvora pitke vode. I pored nedavnog protesta i jasno izraženih zabrinutosti građana, nadležni na lokalnom i entitetskom nivou ostaju pri stavu da eksploatacija kamena ima podršku.

Aktivisti s obje strane planine Ozren oštro se protive otvaranju kamenoloma uz stari put Doboj – Maglaj, ističući da se planirani lokalitet nalazi na području koje je nedavno proglašeno zaštićenim prirodnim dobrom.

„Ovo područje prema odluci Skupštine Grada Doboja od prije samo mjesec dana proglašeno je zaštićenim područjem. Dakle, komplet planina Ozren i njene padine na teritoriji cijele općine Doboj proglašene su zaštićenim područjem prirode. Međutim, evo samo mjesec dana nakon te odluke, koja se protivi svakoj devastaciji prirodnih dobara, mi vidimo da se raspisuje javni poziv za kamenolom“, rekao je Davor Šupuković iz Udruženja građana „Fojničani“ iz Maglaja.

Prema navodima ekologa, već su u prethodne dvije godine na ovom lokalitetu izvučene velike količine kamena, navodno u sklopu geoloških istraživanja. Sumnjaju da bi sada ta aktivnost mogla dobiti i zakonski legitimitet.

„Pored prijava nadležnim organima, odnosno inspekcijama, a kasnije i Tužilaštvu, ovi ilegalni radovi bi mogli u budućem periodu biti legalizovani na način da upravo ono preduzeće koje je vršilo ilegalnu eksploataciju dobije pravo na koncesiju“, izjavio je Zoran Poljašević iz UG „Gostilj – Ozren“ iz Doboja.

Iz inspektorata RS potvrđeno je da nije utvrđeno ništa sporno, dok tužilaštvo još nije donijelo odluku o eventualnom pokretanju istrage. Predstavnici firme koja je kandidovana za koncesiju odbili su govoriti za medije o ovim navodima.

Zabrinutost ne kriju ni mještani Rječice koji se boje da bi novi kamenolom mogao ugroziti izvore pitke vode.

„Mi tu graničimo s tom parcelom. Mi imamo, komplet mjesna zajednica, Rječica Gornja i Donja, pravoslavna i bošnjačka, vodu gdje dobijamo sa brda. I sada ja ne znam kako će to ići, kako će teći“, kazao je Hilmo Šahman, mještanin Rječice Donje.

Struka upozorava da bi posljedice mogle biti dugoročne.

„I kad vi uništite ovako i napravite jedan kamenolom, vi ste trajno uništili vegetaciju. Da se ona obnovi, to su stotine i stotine godina“, istakao je profesor Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu.

Gradske vlasti Doboja, koje su dale saglasnost za dodjelu koncesije, navode da će kamenolom „Ravna kosa“ imati značajan doprinos lokalnoj privredi i ekonomskom razvoju. Iz Ministarstva energetike i rudarstva RS potvrđeno je da će ugovor o koncesiji biti potpisan, ali bez preciziranja roka.

U neposrednoj blizini predviđene lokacije već se nalaze tri aktivna kamenoloma