Na jednoj od posljednjih telefonskih sjednica i to samo nekoliko dana prije isteka roka od šest mjeseci, Vlada RS utvrdila Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija i uputila ga u skupštinsku proceduru.
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan nakon izbora obratio se građanima: "Volja nacije se očituje u glasačkoj kutiji, nacija govori svoj glas kroz glasačku kutiju i prenosi svoju poruku političarima kroz glasačku kutiju.
U prvih 10 mjeseci rada aktualna Vlada Federacije BiH bilježi pozitivne ekonomske pokazatelje te je svojim mjerama zauzdala vrtoglavi rast cijena, osigurala povećanje plaća i mirovina, inflaciju svela na najnižu u regiji, te kroz programe zapošljavanja smanjila broj nezaposlenih, kazao je u razgovoru za Fenu federalni ministar trgovine Amir Hasičević.
Projekt ''Zaključavamo cijene'' donio je uštedu potrošačima, a ograničavanjem cijena energenata i stimuliranjem isplate pomoći radnicima amortizirala se, kako je istaknuo, ekonomska kriza prouzročena vrtoglavim rastom stope inflacije prethodne dvije godine.
Najniža inflacija u regiji
Podsjećamo, rekordne vrijednosti od 17,5 posto inflacija je dostigla u listopadu 2022. godine, te postupno opadala i u 2023. godini je u prosjeku iznosila 6 posto, u skladu s prognozama Centralne banke BiH, a u 2024. godini očekuje se njen daljnji pad na 3 posto.
Kad se izdvoji sama Federacija BiH, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, inflacija u tom entitetu u siječnju 2024. godine iznosila je 1,1 posto i najniža je u regiji. Što se tiče BiH ona je oko 2 posto ukupno.
- Uspjeli smo ovim mjerama ipak doći na najnižu razinu, a uz to ako dodamo da imamo blagi rast BDP-a, mislim da sve ove mjere govore u korist ovih poteza koje je Federalna vlada poduzimala u prethodnom razdoblju, poručio je ministar Hasičević
Usporedbe radi, u eurozoni u siječnju je zabilježena inflacija od 2,8 dok je u veljači iznosila 2,6 posto. Prema statističkim podacima susjednih zemalja inflacija u veljači 2024. godine u Srbiji je bila 5,6 posto, u Crnoj Gori 4,4 posto, u Hrvatskoj 4,1 posto, Sloveniji 3,4 posto, Sjevernoj Makedoniji 3,0 posto, Albaniji 2,6 posto.
Neke učinke inflacije Vlada je pak nastojala iskoristiti kao poticaj.
- Inflacija neminovno puni proračun ali mislim da je ova Vlada prepoznala to i da je iz tog inflatornog priliva uspjela vratiti jedan dio u proizvodnju i jedan dio socijalno najugroženijim kategorijama. Mislim da će se ova politika zadržati - istaknuo je Hasičević.
Potrošačke cijene
Ministar Hasičević smatra kako će cijene ostati stabilne, bez neplaniranih poremećaja na tržištu. U siječnju 2024. godine, potrošačke cijene u prosjeku su porasle za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec dok su u veljači porasle za 0,6 posto.
Najveći doprinos rastu inflacije dali su odjeljci prijevoza te restorana i hotela, gdje su cijene rasle za po 2,1 posto.
- U 2023. godini vratili smo broj noćenja na onu rekordnu 2019. godinu. Pa ako gledamo u tom aspektu onda nam je drago da inflacija odnosno cijene rastu u tom sektoru, s obzirom da je većina tih noćenja, preko 70 posto stranih gostiju. To nam opet govori o idućem strateškom potezu, da bismo morali značajno poraditi na povećanju naše turističke ponude – ustvrdio je federalni ministar trgovine.
S druge strane odjeća i obuća su jeftiniji nego u 2023. godini kao i stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti. Nešto jeftiniji je i prijevoz kao i troškovi komunikacija.
Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine i predsjednik Demokratskog narodnov saveza (DNS) Nenad Nešić reagovao je na saopćenje Naše stranke, koja je Nešića kritikovala da je šovinista i pun mržnje, izjavivši "da je poniženje što u Ustavnom sudu BiH sjedi sudija koji je albanske nacionalnosti".
Nešićevu reakciju na optužbe iz Naše stranke prenosimo u cjelosti.
"Gospodo iz 'Ne znam čije stranke' nisam ja šovinista, nego ste vi maliciozni, zlobni i prepuni mržnje. Vi koji biste željeli da budete liberali i podanici u isto vrijeme vrijeđate Bošnjake, Srbe, Hrvate i ostale koji žive u BiH ubjeđujući ih da su nesposobni i nedorasli da sami odlučuju o sebi, već da to treba da čine drugi“ poručio je Nenad Nešić, predsjednik DNS.
Vrlo precizno sam rekao da “predstavlja poniženje i uvredu za sve naše građane da im sude albanske sudije.
„U BiH živi značajan broj Albanaca, i da će dići obje ruke ZA, da Albanac, državljanin BiH, bude sudija u Ustavnom sudu.
Hoćete li vi to učiniti? NEĆETE i to jasno kažete u svom sramnom saopštenju. Ali ću i danas i uvijek biti protiv toga da onaj koji nemaju državljanstvo BiH, bio on Albanac, Francuz i bilo koji drugi stranac sudi u BiH. Na Vaše ostale uvrede neću odgovarati,one govore o Vama i kao ljudima i kao političarima“ ističe Nešić.
Da je liberalizam kroz istoriju shvatan kako ga doživljavate vi, Indijom bi i dalje vladali Britanci, a Afriku i Južnu Ameriku dijelilo bi nekoliko evropskih država.
„BiH, kako razumijem, nije vam važno ko vodi. Važno je da ne vodimo mi koji u njoj živimo“ zaključio je Nešić
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegvovine Elmedin Konaković izjavio je danas da predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić još jednom propušta priliku da pokaže hrabrost i liderstvo i stavi tačku na genocid u Srebrenici.
Unutar strukuta Sjevernoatlantskog saveza razmatraju se opcije povratka vojnika ovog bloka u Bosnu i Hercegovinu.
Suočeni sa sve nestabilnijom političkom situacijom ne samo u našoj državi, već i regionu, unutar NATO-a razmatraju se pitanja daljeg angažmana, a jedna od opcija je raspoređivanje manjeg broja vojnika u rejonu Tuzle.
NATO bi svoje vojnike smjestio u okviru aerodroma Dubrave.
Na ovom području, nakon sloma agresije na BiH krajem 1995. godine bio je stacioniran veliki kontingent NATO-a. Kvalitetna infrastruktura ovog objekta, te vremenske prilike koje su mnogo rjeđe nego u Sarajevu zbog magle ili vjetra zatvarale pistu, od Dubrava su napravile jaku vojnu bazu.
Sada NATO ne bi u cijelosti ponavljao takav scenarij.
Umjesto toga, razmatra se opcija raspoređivanja određenog broja vojnika, koji bi iz Dubrava nadzirali situaciju, posebno u rejonu Brčkog, kao i Podrinju, a aerodrom bi u svakom momentu mogao primiti pojačanje.
Druga je opcija da se postojeći Štab NATO u Sarajevu bitno ojača. Nešto više od stotinu vojnika i osoblja u ovoj instituciji Alijanse u glavnom gradu BiH, više je simbolično prisutno. Oni pomažu EUFOR-u u provođenju svakodnevnih zadataka, a sarađuju i sa bosanskohercegovačkim institucijama, posebno onima iz oblasti sigurnosti. Posla ima i za više stotina NATO-vojnika i zvaničnika u ovoj oblasti.
Među državama NATO dinamično se debatira da li konačno prihvatiti zahtjeve brojnih think tankova, rastućeg broja zapadnih političara i nekih država-članica da se relativno jak kontingent NATO-a rasporedi u Brčkom.
I u toj situaciji, stacioniranje jedinice na aerodromu Dubrave se ne samo podrazumijeva, već bi bilo i nužno. To je zato što bi se odatle pružala logistička podrška kontingentu u Brčkom.
Prema informacijama Politicki.ba, ideje se razmatraju i konačne odluke nema. I neće je biti barem do polovine ljeta ove godine. Ili kasnije. Ako se ne desi nešto umeđuvremenu, što bi dinamiku potpuno promijenilo. Sudeći po retorici iz Srbije i bosanskih Srba, to postaje sve izglednije.
No, da se "nešto iza brda valja" postaje sve jasnije.
BiH, koja od kraja 2018. godine ima status kandidata za ulazak u NATO i učestvuje u Akcijskom planu za članstvo (MAP), kandidatski je status dobila i u Parlamentarnoj skupštini Sjevernoatlantskog saveza. Zajedno s Ukrajinom.
Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini danas je izrazila žaljenje jer je rukovodstvo entiteta RS odlučilo dizati tenzije uključujući i predlaganje niza radnji koje podrivaju ustavni poredak BiH, funkcionalnost njenih institucija i temeljne slobode.
Јasno je da bi dan kasnije nakon usvojene rezolucije o Srebrenici u Vijeću sigurnostii UN zapadni moćnici izašli sa težnjom da po njima "genocidne tvorevine" ne mogu postojati, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tokom svog obraćanja javnosti.
Lider SDA Bakir Izetbegović udarna je igla koja ovih dana buši balon uspjeha i konkretnih rezultata vlasti u Bosani i Hercegovini po pitanju evropskog puta.
Nakon što je razotrkiveno da je SDA zajedno sa svojim satelitima ustvari bila nesposobna napraviti bilo kakav napredak u zadnjih deset godina, Trojka je uradila više - kako reče predsjednica Evropske komisije - za jednu godinu.
Izetbegović je to ponovo komentirao u intervjuu za BHRT, kazavši da oni skloni sarkazmu kažu da su za evropski put BiH uradili više Milorad Dodik i Vladimir Putin.
Izetbegović naravno ovim pokušava umanjiti značaj same odluke i priznati da je to rezultat nove politike, pa pod izlikom sarkazma govori da nam je Evropska unija poklonila pregovore zbog geopolitičkih okolnosti.
U međuvremenu, jučer je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država brutalno odgovorila na nove rušilačke poteze Milorada Dodika. U jednom dijelu saopćenja mogao bi se prepoznati i sam Izetbegović.
Naime, Ambasada SAD je istakla da je Dodik pokazao da mu nije stalo do ljudi koji žive u BiH i da riskira evropski put zbog svojih ličnih finansijskih interesa.
A onda su provukli rečenicu koja se može tumačiti kao odgovor na Izetbegovićev “sarkazam”:
“Napredak koji je Bosna i Hercegovina nedavno ostvarila u procesu evropskih integracija, iako je dobrodošao, ostvaren je uprkos, a ne zahvaljujući gospodinu Dodiku”.
Dakle, vlast u BiH uspjela je napraviti pomak uz teg koji se zove Dodik, a EU nam nije poklonila ništa kako to Izetbegović priželjkuje, jer upravo to razotkriva njegovu nesposobnost u vlasti.
Blokada državnih institucija sve je izvjesnija. A, između krize i blokade, pokušaj Trojke na održanju dijaloga i ustrajnost SNSD-a na prijetnjama.
