Kuda ide Bosna i Hercegovina? I ko je gdje vodi? Ko postavlja dijagnozu, a ko nudi terapiju? Vlast raštimana i istovremeno zacementirana. Ciljevi različiti, a sredstva često neopravdana. Crna lista kraća, cijena nepoznata.

Šta je ko založio, a za šta se zalaže? Koji su na bh. tlu interesi Amerike, koji Evrope, a koji susjeda i komšija? Gosti u emisiji FTV-a bili su Vahidin Preljević, Slobodan Šoja i Hrvoje Klasić.

Šoja: Na sastancima se samo slikaju, a ništa se ne mijenja

Govoreći o napretku koji je Bosna i Hercegovina ostvarila u proteklih jedanaest godina Slobodan Šoja, bivši diplomata, istakao je da taj pomak nije značajan.

„A nije ništa mnogo, vjerujte. Bio sam više puta na ovakvim sastancima – korisni su jer okupe predstavnike regije, ali su uglavnom formalni.“

Dodao je da se na tim skupovima ponavljaju iste teme bez stvarnog napretka.

„Sve se završi sa slikanjem, a čim se vrate kući, sve nastavi po starom.“

Podsjetio je da se BiH suštinski nije pomjerila naprijed od kraja rata.

„Nismo se odmakli od 1996. godine. Sve ima privid napretka, ali se vrtimo u krug oko tema koje ne znače ništa za građane.“

Kritikovao je stalne političke sukobe i podjele koje drže društvo zarobljenim u prošlosti.

„Ako ste stalno okrenuti prošlosti, to vam je kao da plivate ispod mora bez maske, sve izgleda lijepo, ali nemate kontakt sa stvarnošću.“

Istakao je da najbolji istoričari iz prošlosti izvlače pouke za budućnost i da napredak dolazi tek kad državu vode ljudi s jasnim planovima.

„Napredak ćemo ostvariti kada nas budu vodili ljudi koji znaju šta žele postići u narednih nekoliko godina.“

Kao primjer je naveo kineski model dugoročnog planiranja.

„Još 2007. govorili su o ciljevima za 2049. godinu, to pokazuje ozbiljnost.“

Podsjetio je da su i u bivšem sistemu postojali petogodišnji planovi, dok danas nema ni toga.

„Ako stalno krivimo jedni druge, idealno je da ništa ne radimo i da nam djeca odrastaju kao stranci.“

Zaključio je da je stanje u zemlji danas čak i gore nego nakon rata.

„Mi se nismo odmakli od 1996. godine, nego smo još dublje potonuli.“

Preljević: Proširenje nije na dnevnom redu, ali reforme nam trebaju zbog nas samih

Vahidin Preljević, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, osvrćući se na Samit Berlinskog procesa koji je prethodnih dana održan u Londonu, naglasio je da zemlje Zapadnog Balkana 'nisu puno dalje nego gdje su bile na samom početku tog procesa'.

„I u samoj Evropskoj uniji štošta se dogodilo i neki procesi su u toku koji se izravno reflektiraju na eventualno proširenje. Mislim da generalno proširenje nije na dnevnom redu, sigurno u narednih desetak godina. Možda neki izuzetak bude Crna Gora ili eventualno Albanija, ali što se nas tiče - mislim da je to još jedan dug, jako dug put“, pojasnio je on.

Bez obzira na to, govori Preljević, mi imamo strateško opredjeljenje prema Evropskoj uniji i trebamo se toga i dalje držati.

„Ono što po meni ne bi trebalo da se toliko potencira jeste da taj put prema Evropskoj uniji u svakom segmentu određuje i unutrašnju politiku. Vi znate, obično se sve vlasti manje-više, pogotovo ovaj dio vlasti koji dolazi iz Sarajeva, pozivaju na taj put prema Evropskoj uniji, pa se onda prepiru s onom prethodnom vlašću. Generalno, trebamo na reformama raditi koje će pomoći da zemlja krene naprijed, da zemlji bude bolje, ali ne zbog Evropske unije nego zbog nas samih“, zaključio je.

Klasić: Društvo u kojem se gleda po nacionalnom ključu, a ne po ključu izvrsnosti, ne može ići naprijed

BiH se u posljednjih 30 godina, od Dejtonskog sporazuma, sve više čini kompliciranijom i kompliciranijom navodi Hrvoje Klasić, profesor na Filozofskom fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prema njegovim riječima, za trenutni zastoj u napretku Bosne i Hercegovine prema EU postoji nekoliko razloga, među kojima je i globalna geopolitička situacija.

Klasić ističe da BIH u zadnje vrijeme, zbog rata na Bliskom istoku, migracijske krize, te krize u Ukrajini, nije na listi prioriteta.

„Bosna već dugo nije u centru pažnje, nije ono što je, nažalost, bila 90-ih godina i bojim se da tada nije iskorišten momentum, nažalost, tragičan momentum, ali momentum da se na neki način ubrza, možda, jer tada je ta empatija prema Bosni bila na nekakvom vrhuncu“, izjavio je Klasić, naglašavajući da su se međunarodne prioritete u međuvremenu premjestile na druge regije.“

BiH, prema Klasiću, suočava se s dubokim unutrašnjim problemima. Upozorio je da društvo u kojem se i dalje gleda po nacionalnom ključu, a ne po ključu izvrsnosti, ne može ići naprijed.

„BiH, niti Hrvatska, niti jedno društvo nema viška stručnjaka. Kada to još suzite na Hrvate, Srbe ili Bošnjake, i kada gledate da li će se gradonačelik ili ministar zvati Ante ili Jusuf, to je za mene katastrofa“, rekao je Klasić, naglašavajući nužnost promjena u političkom i društvenom okviru BiH."

Upitan o jučerašnjoj izjavi Andreja Plenkovića u Londonu, prema kojoj je EU sada otvorenija za proširenje i da je BiH jako blizu početka pregovora, Hrvoje Klasić naglašava da je situacija u Bosni mnogo složenija nego što se na prvi pogled čini.

„BiH je izrazito komplicirana država, ne kompleksna, nego komplicirana“, rekao je Klasić, dodajući da je siguran da EU ima opredjeljenje da BiH postane članica.

Klasić dodaje da BiH i živi od Europske Unije.

„BiH i onako živi od EU. Živi od donacija, živi od kredita. Šta god mi sad rekli, nekakve kritike na račun povjerenika, ali BiH, pokazalo se u zadnjih nekoliko godina, se održava na životu u cijelini integritet zakvaljujući čovjeku koji je iz EU“, zaključuje Klasić.