Milorad Dodik će priznati dio presude Suda BiH. Još uvijek aktualni predsjednik Republike Srpske će, nakon što od Suda BiH dobije uputni akt za izdržavanje jednogodišnje kazne zatvora, zatražiti pretvaranje zatvorske u novčanu kaznu. Na taj će način izbjeći raspisivanje potjernice, u slučaju da se u roku koji mu Sud BiH ostavi ne javi na izdržavanje kazne.

“(1) Kazna zatvora do jedne godine koja je izrečena osuđenom licu može se, na njegov zahtjev, zamijeniti novčanom kaznom, koja se plaća u jednokratnom iznosu u roku do 30 dana pod uslovima određenim Krivičnim zakonom.

(2) Osuđenom licu kojem je kazna zatvora do jedne godine zamijenjena novčanom kaznom i koja je plaćena u jednokratnom iznosu u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti navedene sudske odluke sud će izdati potvrdu o izvršenoj kazni i o tome obavijestiti organ unutrašnjih poslova nadležan za vođenje kaznene evidencije.

(3) Ako se novčana kazna ne plati u roku iz stava (1) ovog člana, sud će donijeti odluku o izvršenju kazne zatvora. Ako se novčana kazna plati samo djelimično, izvršiće se kazna zatvora srazmjerno iznosu koji nije plaćen”, navedeno je u Zakonu BiH o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera, piše Istraga.

Nakon što od sutkinje Sene Uzunović, koja je sudila u prvostepenom postupku, dobije uputni akt, Milorad Dodik može zatražiti odgodu izvršenja. Ukoliko Sud BiH odbije Dodikov prijedog, osuđeni predsjednik RS će od Suda BiH zatražiti zamjenu zatvorske kazne u novčanu. Sud BiH tada donosi novo rješenje i zamjenjuje zatvorsku u novčanu kaznu te Dodiku ostavlja rok od 30 dana da uplati novac u Budžet institucija BiH. Kada to učini, Dodik će, faktički, izvršiti dio sankcije koju mu je izrekao Sud BiH.

Međutim, izvršenje onog drugog dijela presude ostaje upitno. Centralna izborna komisija BiH će, vjerovatno, u srijedu donijeti odluku kojom će utvrditi prestanak mandata Milorada Dodika na poziciji predsjednika Republike Srpske. Dodik će, nakon što zaprimi odluku CIK-a, imati pravo žačbe Apelacionom odjeljuenju Suda BiH koje je nadležno za odlučivanje po izbornim žalbama. S obzirom na to da je Dodik izgubio mandat na osnovu presude Suda BiH, Apelaciono odjeljenje Suda BiH će potvrditi odluku CIK-a. Od tog trenutka, a to je vjerovatno početak naredne sedmice, Milorad Dodik formalno prestaje biti predsjednik Republike Srpske. Dodik, naravno, može izbjegavati primiti odluku CIK-a, a dok je ne primi, rok za žalbu Apelacionom odjeljenju Suda BiH neće početi teći. Na taj način Milorad Dodik može kupiti određeni period do donošenja konačne odluke o oduzimanju mandata predsjednika RS.

Dodik je, podsjećamo, osuđen zbog krivičnog djela propisanog članom 203a Krivičnog zakona BiH u kojem piše: “Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem tijelu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”.

Za kazneno djelo, piše u Zakonu, ovog članka izreći će se sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti. Osim toga, u skladu s članovima 113. i 114. Krivičnog zakona BiH, osuda za ovo krivično djelo ima za pravnu posljedicu osude:

“a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja;
b) oduzimanje odlikovanja;
c) zabranu obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava; i
d) zabranu stjecanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično finansira iz javnih sredstava.”

To znači da Dodik u narednih šest godina ne može obavljati nijednu političku dužnost (premijer, zastupnik, ministar, član Predsjedništva BiH, delegat u Domu naroda PS BIH…)

Da li Dodik može biti predsjednik SNSD-a?

Prema odredbama Krivičnog zakona BIH, pravna posljedica osude zbog krivičnog djela na koje je osuđen Milorad Dodik podrazumijeva i zabranu stjecanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava.

U Zakonu nije jasno definirano šta je organ, tako da se ne može sa sigurnošću tvrditi da li je politička partija “organ”. To zači da nije jasno da li Milorad Dodik može ostati predsjednik SNSD-a. Osim toga, OHR je u aprilu ove godine donio Odluku kojom se obustavljaju sve isplate budžetskih sredstava u svrhu finansiranja političkih stranaka za Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjenu Srpsku.

“Sve isplate budžetskih sredstava u svrhu finansiranja političkih stranaka SNSD i Ujedinjena Srpska u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, Narodnoj skupštini Republike Srpske, kantonalnim skupštinama, gradskim i općinskim skupštinama/vijećima i Skupštini Brčko distrikta Bosne i Hercegovine odmah se obustavljaju”, navedeno je u odluci OHR-a.

S obzirom na to da se, nakon odluke OHR-a, SNSD više ne finansira budžetskim sredstvima, odredba zakona koja propisuje pravnu posljedicu prema kojoj je osuđeniku zabranjeno obavljanje dužnosti u bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično finansira iz javnih sredstava ne bi mogla biti primijenjena. To znači da je OHR, faktički, svojom odlukom iz aprila ove godine omogućio Miloradu Dodiku da ostane na čelu SNSD-a.

Prijevremeni izbori

Centralna izborna komisija BiH će, nakon što oduzme mandat predsjednika RS-a Miloradu Dodiku raspisati prijevremene izbore. Ti izbori bi, ukoliko sve bude u sakladu sa zakonom, trebali biti održani najkasnije sredinom novembra. No, tu se postavlja drugo pitanje – može li CIK provesti izbore u RS-u. Ukoliko i druge opozicione partije iz RS-a budu pratile stav predsjednika PDP-a Draška Stanivukovića, te odluče bojkotovati prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, upitno je da li će ti izbori biti provedeni. Bez obzira na to, Dodik će imati mnogo formalnih prepreka da ostane na poziciji predsjednika RS. Recimo, onog trenutka kada rješenje o oduzimanju mandata predsjednika RS postane pravosnažno, Dodik više neće moći potpisivati ukaze o proglašenju zakona i drugih akata iz svoje nadležnosti. Osim toga, Dodik neće moći bankama izdavati naloge za isplate iz budžeta RS, a pozicije predsjednika RS. To što će Dodik dolaziti na posao u kabinet predsjednika RS i što će se predstavljati kao predsjednik RS, ne znači da će moći poduzeti ijednu formalnu radnju iz okvira nadležnosti predsjednika Republike Srpske.