Dok se svjetska ekonomija preslaguje, šta čeka BiH? Stihijsko djelovanje ili neki plan? Kako bar djelimično olakšati građanima? Može li, u apsurdu realnosti, nedovoljna razvijenost bh. ekonomije biti faktor zaštite u vremenima neizvjesnosti? Gosti emisije Plenum bili su: Aziz Šunje, Damir Bećirović, Muharem Karamujić i Adnan Rovčanin.

Šunje: Država se maćehinski odnosi prema poslodavcima; državna preduzeća su politički plijen

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Aziz Šunje smatra da bi jedan od ključnih prioriteta Bosne i Hercegovine trebalo biti unapređenje poslovnog ambijenta, uz razvoj jasnih strategija u sektorima energetike i proizvodnje hrane.

"Nama treba što veći broj novih biznisa i što uspješnije poslovanje postojećih. Objektivno govoreći, nema dovoljno vjetra u leđa ni za poduzetnike ni za biznis. Država se tu ponaša maćehinski prema poslodavcima, jer mi još uvijek imamo taj mentalni sklop da su poslodavci nekako zlo. Međutim, poslodavci su ti koji stvaraju radna mjesta i ukupan prihod i morali bi imati veći poticaj", istakao je Šunje.

Naglašava da bi država, uz stvaranje povoljnijih uslova za domaće privrednike, morala strateški pristupiti sektorima koji su ključni za ekonomsku sigurnost.

"Mislim da bismo morali imati strategije za dvije djelatnosti, a to su energija i hrana. Ako osiguramo dovoljno energije i ako imamo dovoljno hrane, mi smo osigurani. Imamo pretpostavke i za jedno i za drugo, međutim, ništa se ne radi", kazao je.

Govoreći o problemima namjenske industrije, Šunje je ocijenio da su oni dio šireg problema upravljanja državnim preduzećima, za koja tvrdi da su pod snažnim političkim utjecajem.

"Problem namjenske industrije je nekompetentan menadžment, politički instaliran od stranaka na vlasti. To je ogroman problem. Ja o problemu državnih preduzeća govorim deceniju, ali jednostavno su svi gluhi", rekao je Šunje.

Smatra da je neophodno restrukturiranje državnih preduzeća i njihovo povjeravanje profesionalnom menadžmentu, umjesto politički imenovanim kadrovima.

"Državna preduzeća se moraju restrukturirati, moraju se korporatizirati, tako da ih vode profesionalni menadžeri", poručio je.

Zaključuje da se problemi u namjenskoj industriji, ali i drugim državnim preduzećima, neće riješiti dok političke stranke njima budu upravljale kao vlastitom imovinom.

"Dok god političke partije državna preduzeća tretiraju kao svoj plijen, s kojim mogu raditi šta žele, imat ćemo problem", upozorio je Šunje.

Rovčanin: Ekonomski rast BiH mora se zasnivati na produktivnosti, a ne na uvozu

Adnan Rovčanin, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (UNSA), govorio je o ekonomskim izazovima Bosne i Hercegovine, promjenama u globalnim ekonomskim odnosima, inflaciji i potrebi za povećanjem produktivnosti, a osvrnuo se i na potencijale namjenske industrije kao jedne od mogućih poluga ekonomskog rasta.

Govoreći o promjenama u svjetskoj ekonomiji, Rovčanin je ocijenio da se centar ekonomske moći postepeno pomjera prema istoku, posebno prema Kini, koja je postala značajna ekonomska sila.

„Svi indikatori i svi pokazatelji govore da se svjetski ekonomski centar moći lagano i polako seli iz Amerike prema istoku i Kini“, kazao je Rovčanin.

Istakao je da je Kina postala vodeća zemlja u svijetu po izvozu električnih vozila, dok Sjedinjene Američke Države, prema dostupnim podacima, i dalje prednjače u tehnologijama četvrte industrijske revolucije, posebno u digitalizaciji i umjetnoj inteligenciji. Ipak, smatra da je teško pouzdano procijeniti stvarni tehnološki napredak Kine jer, kako je naveo, ta zemlja ne objavljuje sve podatke iz tih oblasti.

U tom kontekstu, Rovčanin smatra da bi Bosna i Hercegovina trebala razvijati saradnju s Kinom i Sjedinjenim Američkim Državama, posebno u oblasti informacionih tehnologija i umjetne inteligencije.

Ocijenio je da BiH nema dovoljno potencijala da samostalno razvija sve potrebne tehnologije, zbog čega bi povezivanje s globalnim tehnološkim centrima moglo biti značajno za budući razvoj zemlje.

Govoreći o domaćoj ekonomiji, naglasio je da ekonomski rast ne bi trebao biti zasnovan na povećanju uvoza i javne potrošnje, već na rastu produktivnosti i jačanju realnog sektora.

„Nama treba ekonomski rast, ali ne bilo kakav ekonomski rast. Ne treba nam ekonomski rast baziran na uvozu“, poručio je Rovčanin.

Upozorio je i na visok udio javne potrošnje u bruto domaćem proizvodu, navodeći da ona iznosi gotovo 47 posto, odnosno približava se polovini BDP-a.

Osvrćući se na inflaciju, Rovčanin je ukazao na problem negativne realne kamatne stope u Bosni i Hercegovini, za koju smatra da podstiče potražnju i dodatno doprinosi inflatornim pritiscima. Prema njegovim riječima, domaći realni sektor nema dovoljno kapaciteta da brzo odgovori na povećanu potražnju odgovarajućim rastom ponude.

Zbog toga smatra da je potrebno prilagoditi kamatne stope kako bi se smanjili pritisci na potražnju i ublažila inflacija.

„Moramo približiti kamatnu stopu realnoj kamatnoj stopi, da bismo sedativno, smirujuće djelovali na potražnju, a samim tim smirili inflaciju“, istakao je Rovčanin.

Također, govorio je o potencijalima namjenske industrije u Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu najava da bi 2026. godina mogla donijeti slabije rezultate u ovom sektoru nakon višegodišnjeg rasta.

Rovčanin smatra da namjenska industrija može biti jedna od najvažnijih poluga ukupnog ekonomskog razvoja zemlje. Kao primjer naveo je preduzeća u kojima država ima većinsko vlasništvo, ističući da je sedam takvih kompanija ostvarilo više od 24 miliona dobiti.

Posebno je izdvojio kompaniju iz Novog Travnika koja je, kako je naveo, vlastitim znanjem razvila dronove, bespilotne letjelice i samohodna oruđa.

Ipak, upozorio je da nije dovoljno posmatrati samo ukupne prihode i stope rasta, već je potrebno analizirati koliko dobiti kompanije ostvaruju i koliko vrijednosti ostaje u Bosni i Hercegovini.

Prema njegovoj ocjeni, postoji značajan prostor za unapređenje poslovanja namjenske industrije kroz primjenu umjetne inteligencije, sofisticiranih tehnologija, povećanje produktivnosti i proširenje asortimana proizvoda.

Uz tehnološki razvoj, Rovčanin je naglasio i važnost efikasnog i profesionalnog upravljanja kompanijama, bez obzira na to što je država njihov većinski vlasnik.

Ukazao je i na negativne revizorske izvještaje zabilježene u pojedinim kompanijama, pojašnjavajući da oni sami po sebi ne znače da postoji korupcija, ali predstavljaju signal da je potrebno unaprijediti poslovanje i upravljanje.

Zaključio je da namjenska industrija ima značajan potencijal, ali da je za njen veći doprinos ekonomskom razvoju potrebno bolje upravljanje, ulaganje u tehnologiju i povećanje produktivnosti.

Karamujić: BiH nije spremna za novi udar na cijene hrane, državna preduzeća moraju voditi stručnjaci

Muharem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (UNSA), upozorio je na mogućnost novog, snažnog rasta cijena hrane i energenata u narednih šest do 12 mjeseci. Govoreći o inflaciji, globalnim političkim sukobima i stanju u domaćoj ekonomiji, istakao je da se stvarni udar na životni standard građana ne može u potpunosti sagledati kroz zvanične stope inflacije te da su Bosni i Hercegovini potrebne robne rezerve i profesionalnije upravljanje državnim preduzećima.

Karamujić je ocijenio da zvanična mjera inflacije ne odražava dovoljno precizno troškove s kojima se suočavaju građani, jer se prilikom njenog izračunavanja prati unaprijed određena korpa proizvoda, bez adekvatnog uvažavanja razlika u potrošačkim navikama i platežnoj sposobnosti stanovništva.

„Nemaju istu potrošnju svi ljudi. Imaju zavisnosti od platežne sposobnosti“, kazao je Karamujić, pojašnjavajući da se struktura potrošnje mijenja s padom životnog standarda, zbog čega osnovne životne potrebe zauzimaju sve veći dio kućnih budžeta.

Ukazao je na to da su troškovi stanovanja, komunalnih usluga, električne energije i plina u posljednjoj godini porasli za oko 22 posto, dok se ukupna inflacija procjenjuje na približno šest posto. Prema njegovim riječima, prosječna stopa inflacije ne pokazuje u potpunosti koliko su poskupjeli proizvodi i usluge koje građani svakodnevno moraju plaćati.

„Tako da je inflatorni udar koji mi osjećamo puno veći nego tih pet posto, upravo zbog ovoga što ti ponderi nisu prilagođeni, nego se daje jedna slika, prosječna slika koja nije tačna“, istakao je profesor.

Govoreći o budućim kretanjima cijena hrane i energije, Karamujić je upozorio da će energetski udar potrajati, između ostalog i zbog međunarodnih sukoba i političkih odnosa koji utiču na svjetska tržišta. Ocijenio je da nastavak ratova i nestabilnosti može dodatno pogoršati ekonomske prilike, posebno u zemljama koje nisu osigurale odgovarajuće mehanizme zaštite od vanjskih šokova.

Posebno je upozorio na rast cijena đubriva i energenata, koji se direktno odražava na troškove poljoprivredne proizvodnje, a posljedično i na cijene hrane. Smatra da bi se posljedice tih poskupljenja mogle snažnije osjetiti u narednom periodu.

„Mi ćemo imati veoma brzo udar na cijene hrane, žestok, zbog toga što je cijena đubriva značajno porasla i cijena energenata“, rekao je Karamujić.

Prema njegovoj ocjeni, Bosna i Hercegovina nije dovoljno pripremljena za takav scenario. Kao jedan od mogućih odgovora naveo je aktivniju ulogu države u osiguravanju rezervi osnovnih proizvoda i dostupnosti nebrendiranih proizvoda, koji bi građanima omogućili povoljniju kupovinu osnovnih životnih namirnica.

„Mi se, nažalost, nismo pripremili. Izuzetno je potrebno da imamo nebrendirane proizvode, da država to ide aktivno, da nam napravi rezerve, mi to ništa nemamo“, upozorio je Karamujić, dodajući da bi rast cijena energije i hrane mogao izazvati velike probleme u narednih šest do 12 mjeseci.

Karamujić smatra da političke funkcije i profesionalni menadžment trebaju biti razdvojeni kako bi se na rukovodeće pozicije birali ljudi prema znanju, iskustvu i sposobnosti ostvarivanja rezultata.

Karamujić je ukazao na problem ograničavanja plata rukovodilaca javnih preduzeća, ocjenjujući da takva ograničenja mogu obeshrabriti stručne i iskusne kandidate da se prijave na konkurse. U takvim okolnostima, prema njegovim riječima, otvara se prostor za imenovanje kadrova koji nisu dovoljno osposobljeni za upravljanje velikim sistemima.

„Prema meni, tu je potrebno reagovati drastično, krivičnim zakonom onemogućiti bilo kakav utjecaj na rukovođenje menadžmenta firmama“, poručio je Karamujić.

Pojasnio je da to ne znači isključivanje političara iz upravljačkih struktura, već ograničavanje njihovog direktnog utjecaja na izbor direktora i kadrovska rješenja. Politička tijela, kako je naveo, mogu postavljati ciljeve, konsultovati se s menadžmentom i mijenjati rukovodioce koji ne ostvaruju očekivane rezultate, ali izbor kadrova ne bi trebao zavisiti od ličnih i stranačkih veza.

Kao primjer naveo je preduzeće ZOI ’84, ističući da velika vrijednost imovine kojom raspolažu javna preduzeća zahtijeva profesionalno upravljanje.

„Nije bolje platiti nekome milion maraka godišnje, ali mu dati da napravi sto miliona. Ko može, ko je to pokazao, ko umije, razumijete, mi ćemo biti uvijek u plusu“, kazao je Karamujić.

Zaključio je da državna preduzeća i dalje raspolažu značajnom imovinom te da bi, uz stručan menadžment i manje političkog utjecaja, mogla ostvarivati mnogo bolje rezultate i postati važan pokretač razvoja ukupne ekonomije.

Bećirović: Trebamo zaštititi Centralnu banku BiH od mogućeg udara i posezanja za njenim rezervama

Profesor na IPI akademiji u Tuzli Damir Bećirović upozorio je na ekonomske posljedice domaćih političkih odluka, koje su, prema njegovoj ocjeni, dodatno podstakle inflaciju u Bosni i Hercegovini.

Posebno je naglasio važnost očuvanja stabilnosti monetarnog sistema, ali i potrebu za snažnijom ekonomskom saradnjom s Kinom.

"Inflaciju je podgrijao i dosad nezabilježen rast minimalne plate, što je povuklo cijene komunalnih usluga i drugo. Mi smo činili sve da tu inflaciju, koja je u Bosni i Hercegovini inače uglavnom uvozna, dodatno podstaknemo. Iako imamo vrlo ograničenu monetarnu politiku i teško generišemo vlastitu inflaciju, uspjeli smo i u takvim uslovima generisati unutrašnju inflaciju", kazao je Bećirović.

Posebno je upozorio na najave Milorada Dodika koje bi mogle ugroziti nezavisnost Centralne banke Bosne i Hercegovine.

"Postoje neke naznake na koje se mi kao ekonomisti moramo osvrnuti, a koje dolaze od gospodina Dodika. To je potencijalni udar na Centralnu banku Bosne i Hercegovine i želja da se uđe u njene rezerve. Mislim da treba poslati jasnu poruku da se aranžman valutnog odbora i stabilnost finansijskog sistema, koju imamo zahvaljujući djelovanju Centralne banke, za sada moraju braniti", istakao je.

Smatra da Bosna i Hercegovina mora promijeniti dosadašnji pristup ekonomskoj saradnji s Kinom, koji se uglavnom svodi na uvoz kineskih proizvoda.

"Mi smo za sada samo uvozno tržište za kineske proizvode. Morali bismo diverzificirati svoje izvozne potencijale i privući kineske investitore, ponuditi im ulaganja u našoj zemlji. Oni dolaze i s određenim finansiranjem, a na taj način možda bismo poslali poruku Evropskoj uniji da možemo voditi izvjesnu samostalnu ekonomsku politiku", zaključio je Bećirović.