Muzej ratnog djetinjstva u Sarajevu - čuvar dječijih uspomena obilježenih sukobima i terorom, proteklu godinu završava uspješno, velikim brojem posjeta i realiziranim brojnim projektima, uključujući i one gdje su vratili dug zajednici koja ih podržava.

Više od 10.000 osoba je ove godine vidjelo postavku u Muzeju koja dočarava jedinstveno iskustvo odrastanja u ratu. Iako se postavka mijenja, osobni pečat Muzeja uvijek ostaje isti, a to je skupiti i ovjekovječiti lične predmete, komade odjeće, igračke, priče, audio i video svjedočenja, fotografije, pisma i crteže djece koja su preživjela rat.

Koliko god tragično bilo sve čime se bavi Muzej ratnog djetinjstva, način na koji su ispričane priče djece što su preživjela rat je drugačiji, jer u prvi plan stavlja dječiju neiskvarenost i nevinost.  

Projektna menadžerica Muzeja Mirela Geko kazala je za Fenu da su u 2022. godini realizirali niz aktivnosti, čije je djelovanje podijeljeno u tri smjera. Pored izložbenog prostora, istakla je da se bave i edukativnim aktivnostima, ali da konstantno organiziraju aktivnosti u vezi unapređenja zajednice.

Govoreći o izložbenim aktivnostima, Geko je kazala da su pored stalne postavke u Sarajevu, imali i postavku u Kijevu, ali da je zbog invazije Rusije na Ukrajinu, postavka zatvorena za javnost.

Naglasila je da si imali pet inostranih izložbi te da se trenutno jedna održava u Nizozemskoj, ali je poseban ponos izrazila što su u augustu bili učesnici velike međunarodne konferencije za muzeje koja je u augustu održana u Pragu, gdje su imali izložbeni paviljon.   

- U ovoj godini smo imali više od 180 edukativnih radionica sa osnovcima i srednjoškolcima iz cijele BH gdje smo učili djecu o izgradnji mira, poštivanju, zajedništvu i učenju - istakla je.

Geko kaže da Muzej kroz različite projekte vraća dug zajednici, te da su ove godine organizirali akciju podjele 2.200 Paketića prijateljstva koje šalju djeci Ukrajine i izbjeglicama u Poljskoj.

Podsjetila je da su prošle godine skupljali Paketiće prijateljstva za djecu u pokretu, smještenu u Ušivak i druge izbjegličke kampove.

- Drago nam je da nam ljudi u BiH vjeruju i da zajedno sa nama žele da uljepšaju djetinjstvo nekoj drugoj djeci koja su trenutno u ratu - poručila je.  

Geko kaže da Muzej ratnog djetinjstva od osnivanja aktivno radi u te tri kategorije te da će u tom pravcu i nastaviti djelovati.

Najavila je i održavanje brojnih izložbi širom Evrope, ali i obilježavanje rođendana Muzeja u februaru gdje će organizirati niz događaja, kao i besplatne posjete za građane i turiste.

- Prošle godine nismo obilježili rođendan jer imamo Ured u Ukrajini. Najbolje mi znamo šta je rat i smatrali smo da nije u redu da slavimo u Sarajevu, dok naše kolege u Ukrajini jedva preživljavaju - istakla je.

Geko je kazala da je to jedini muzej u BiH kojeg je nagradilo Vijeće Evrope te da je među profesionalcima prepoznat kao muzej koji zaista radi nevjerovatne stvari.

- I drugi muzeji u BiH također rade jako dobar posao, ali nažalost, smatram da imaju nedovoljno podrške - zaključila je Geko u razgovoru za Fenu. 

Osnovu današnje kolekcije Muzeja ratnog djetinjstva čini materijal prikupljan od 2010. godine za potrebe pisanja knjige "Djetinjstvo u ratu: Sarajevo 1992–1995" autora Jasminka Halilovića, objavljene 2013. godine.

Upravo prikupljeni materijal te potresne priče i svjedočenja nekoliko stotina učesnika kao i nepostojanje slične ustanove koja će budućim generacijama pružiti bar djelimični uvid u teškoće odrastanja u ratu bila je ideja vodilja za osnivanje danas vrlo uspješnog muzeja.