Društvo

Akademik Slavo Kukić za Ljudski ba je napravio osvrt na još uvijek neslužbene i do kraja ne prebrojane rezultate općih izbora u BiH. Prema njegovom mišljenju građanske i liberalne opcije su još jednom dobile šansu da prevaziđu lične sujete i konačno krenu u promjenu percepcije običnog čovjeka za što neće biti dovoljno djelovati prosvjetiteljski, već zasukati rukave i baciti se na teren posebno među Hrvate i Srbe.

Opći izbori u susjednoj Bosni i Hercegovini su polučili određene promjene. Krenimo od Predsjedništva BiH. Kandidat vodeće bošnjačke stranke SDA Bakir Izetbegović je doživio potpuni debakl. To što je sin slavnog oca ovaj put nije bilo dovoljno da ga ponovno dovede do fotelje u Predsjedništvu BiH, zato što je Izetbegović postao prilično neomiljena figura među Bošnjacima, analizira Goram Duhaček, a prenosi Slobodna Bosna.

 

Tome je pomogla i politička ambicija njegove supruge Sebije, koju se u sarajevskoj javnosti uspoređuje s Lady Macbeth ili s Elenom Ceausescu. No, ključni razlog Izetbegovićeve neomiljenosti je što je postao simbol korupcije i klijentelizma u režiji SDA. 

Predsjednik SDA je kampanju proveo držeći govore u kojima je obećavao ekonomski napredak, što nitko nije shvatio ozbiljno, jer ljudi u BiH znaju SDA za to nije sposobna. S obzirom da je Izetbegović iz stranke je otjerao sve iole sposobne kadrove koji se nisu slagali s njim i Sebijom, pitanje je hoće li ovo izborno poniženje rezultirati njegovim odlaskom s čela SDA. Stranka je na drugim nivoima vlasti ostvarila dobre rezultate i najjača je stranka u Federaciji BiH. Bez obzira, otvoreno je pitanje hoće li SDA moći formirati vlast u kantonima s bošnjačkom većinom i u Federaciji BiH ili će se sve ostale opozicijske stranke udružiti protiv njih.

Tek treba vidjeti kakvim će se u Predsjedništvu BiH pokazati novoizabrani SDP-ovac Denis Bećirović, kojega je protiv Izetbegovića podržalo 11 stranaka. 

Bećirović je bezlični aparatčik, koji je cijeli život proveo kao zastupnik u ovom ili onom parlamentu, a u kampanji je nizao gafove. Upitno je i zna li govoriti engleski jezik, a za jednog nominalnog socijaldemokrata sumnjivo je blizak Islamskoj zajednici BiH. Pogrešno je njegov ulazak u Predsjedništvo BiH tumačiti kao pobjedu građanske opcije. Riječ je prije o tome da je većini Bošnjaka Izetbegovića dosta, prenosi Slobodna Bosna.

Željko Komšić je osvojio svoj četvrti mandat u Predsjedništvu BiH. Za njega su, po svemu sudeći, glasali Bošnjaci koji nisu bili zainteresirani arbitrati u okršaju Izetbegovića i Bećirovića. Komšić je zapravo potrošen političar koji opstaje na izazivanju sukoba i sudjelovanju u postojećima, pa ne treba očekivati da će se odjednom sada promijeniti. On će i dalje verbalno braniti BiH od onih koje smatra njenim neprijateljima i trovati atmosferu u javnosti.

Treća osoba u Predsjedništvu BiH je Željka Cvijanović, bliska Dodikova suradnica i dosadašnja predsjednica RS-a. Ona je ostvarila uvjerljivu pobjedu nad kandidatom SDS-a Mirkom Šarovićem. 

Netko neupućen u političlku scenu BiH bi mogao pomisliti da je u Predsjedništvo BiH izabrani troje ljevičara. Komšić je bio u SDP-u, pa je osnovao svoju stranku Demokratska fronta, koju je proglasio lijevom. Bećirović je i dalje u SDP-u, a Željka Cvijanović je iz stranke Savez nezavisnih socijaldemokrata. Da, Dodikova stranka je nominalno socijaldemoratska!

No, u stvarnosti je Komšić profesionalna štetočina koja radi u korist najekstremnijeg bošnjačkog nacionalizma, Bećirović je kvazigrađanist i muslimanska verzija lizača oltara, a Cvijanović je srpska nacionalistkinja koja je kao Dodikova suradnica radila na organiziranoj pljački naroda u RS-u, a naravno da podržava i negiranje genocida u Srebrenici.

Ovi izbori su pokazali i da je Milorad Dodik u opadanju. Već je prošli put tijesno pobijedio u utrci za Predsjedništvo BiH, a ovaj se put htio vratiti na poziciju predsjednika Republike Srpske.

Glavna protukandidatkinja mu je bila Jelena Trivić iz PDP-a, koja je oko sebe okupila veliki broj glasača. U trenutku nastanka ovbog teksta njih dvoje su vode mrtvu trku. SNSD tvrdi da je pobijedio Dodik, PDP novom predjednicom proglašava Trivić.

Bilo kako bilo, sama činjenica da je ovako tijesno poraz je za Dodika.

HDZ-ova kandidatkinja Borjana Krišto je u utrku s Komšićev i poslana da izgubi, što je i učinila. Dobila je mizeran broj glasova unatoč pokušajima HDZ BiH da plebiscitarno mobilizira bh. Hrvate. Očito nisu pomogli ni apeli predsjednika RH Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića.

Prava pobjeda HDZ-a se u izbornoj noći dogodila zahvaljujući bizarnom potezu visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je baš današnji dan odlučio iskoristiti da nametne korjenite promjene Izbornog zakona. Prema prvim reakcijama, promjene idu u korist HDZ-a i Dragana Čovića. Schmidt se dosad pokazao kao slab visoki predstavnik, a to je dokazao i ovim kukavičkim potezom. Očito je šušur izborne noći upotrijebio da izbjegne burnije reakcije na nametanje promjena Izbornog zakona, s kojima se nije imao petlje suočiti. 

Treba primijetiti još dvije stvari u vezi ovih izbora u BiH. 

Prva je da su bili katastrofalno organizirani. Čak se dogodilo i jedno hapšenje zbog pokušaja izborne krađe, no pravo pitanje u vezi toga je koliko izbornih malverzacija nije odmah otkriveno i nije rezultiralo hapšenjem. Nakon rata u BiH izbore su godinama organizirali stranci, te se tako garantiralo poštenje demokratskog procesa. Onda je organizacija izbora prepuštena državi BiH odnosno Centralnoj izbornoj komisiji (CIK), koje je isprva radila dobar posao, primjerice dok ju je vodio ljudskopravaški aktivist Vehid Šehić.

Nakon toga su vladajuće stranke u CIK uhljebile svoje ljude, a CIK je postao predmet sprdnje. Već 2-3 izborna ciklusa se vidi da stvari idu u krivom smjeru, što su dokazali i ovi izbori. Iako će ih proglasiti regularnim i demokratskim, oni su zapravo upitni.

Drugo, o stanju države u BiH odlično govori i činjenica da su stranke same objavljivale svoje izborne rezultate ažurnije od CIK-a.

Podaci koje u izbornoj noći objavljuje SDA su uvijek bili prilično vjerodostojni, no oni nam otkrivaju da dominantne stranke imaju svoje ljude na svim nivoima i da stranačke strukture funkcioniraju bolje od državnih institucija. 

Ovi su izbori, dakle, definitivno donijeli barem neke kadrovske promjene u vrhu bosanskohercegovačke politike. No, tek se treba točno vidjeti kakvi su točno rezultati na svim nivoima vlasti i tko će se dogovoriti o sudjelovanju u vlasti. Stoga bi postizborni procesi mogli biti napetiji od dosadne, ali prljave predizbornbe kampanje. Prava makljaža tek slijedi.

Potpredsjednik SDP-a i idejni tvorac Pokreta za državu u RS-u Vojin Mijatović oglasio se iz Banja Luke. Njegova poruka je kako se danas pokazalo da je moguća građanska BiH u RS-u.

Pripadnicima islamske vjeroispovijesti strogo je zabranjeno konzumiranje alkohola. Ipak, posljednjih godina su se na tržištu pojavila alternativa za one koji bi voljeli da popiju čašu nekog alkoholnog pića, tako da se u ponudi mogu naći bezalkoholna piva koja u sebi, prema tvrdanjama proizvođača, nemaju ni jedan procenat alkohola.

Jedan lokal u centru Novog Pazara, otišao je korak dalje, pa je od prije neki dan u svojoj bogatoj ponudi pića pred bezalkoholnih piva uvrstio i “halal vino”.

Halal certifikat u Srbiji, ali i svijetu, obično izdaju institucije pri Islamskoj zajednici, ili institucije koje o tome odlučuju na osnovu konsenzusa islamskih učenjaka, kako bi vjernicima islamske vjeroispovijesti olakašali odabir koje namirnice su im dozvoljene za konzumiranje, a koje to nisu, odnosno koje su haram ( strogo zabranjene u islamu).

Vino Francuskog proizvođača Le Petit Beret od prije nekoliko dana stiglo je na tržište Srbije, a prvi objekat u kojem se ovo vino prodaje nalazi se u Novom Pazaru. Pored vina, ova kompanija prozivodi i piva, šampanjce i ostale proizvode sa 0,0 procenta alkohola u sebi.

– Radi se o organskom, veganskom vinu koje je bezalkoholno i koje je sto posto prirodno, bez ikakvih dodatnih primjesa. Fabrika je osnovana 2012. godine u Francuskoj, a vlasnik je također pripadnik islamske vijeroispovijesti – rekao je jedan od distributera ovog vina u kratkoj izjavi za portal Nova.rs.

Jedan od menadžera lokala u centru Novog Pazara u kojem se prodaje halal vino, rekao je da pored bezalkoholnih vina, piva i šampanjaca ovaj lokal uskoro planira da u svojoj ponudi uvrsti i halal viski.

Vijest o prodaji halal vina, kao da je zapalila društvene mreže, pa su se na novopazarskim portalima pronašle na stotine komenatara vezanih za ovu temu, dobar dio građana protivi se uvođenu ovog napitka u ponudu kafića i restorana u Novom Pazaru, dok sa druge strane dobar dio građana smatra da nema nikakvog problema u uvođenju “halal vina”. 

Nova je kontaktirala zamjenika sandžačkog muftije Muhamed efendiju Demirovića kako bi ga pitala kakav je stav Islamske Zajednice Srbije po ovom pitanju. Kada je u pitanju ova tema, efendija Demirović je rekao da na samom početku valja podsjetiti da je Stvoritelj načelno sve dozvoljenim učinio, a iz tog pravila izuzeo i zabranjenim učinio samo one stvari i postupke koji štete pojedincu ili zajednici.

U te izuzetke iz načelne dozvoljenosti po riječima Demirovića spadaju i napici koji u sebi sadrže svojstvo opojnosti, makar ono dolazilo do izražaja tek nakon konzumiranja velikih količina.

Što po riječima zamjenika sandžačkog muftije potvrđuju riječi koje se prenose od vjerovjesnika Muhameda a.s.: “Ono što opija u velikim količinama, zabranjeno je u malim”.

Efendija Muhamed Demirović je za portal Nova.rs rekao da je veoma bitno da znamo da vjerski propisi ne prate formalna imena već suštinu stvari, procesa i postojanje ili nepostojanje stvarnih razloga dozvoljenosti ili zabranjenosti. Tako da u ovom konkretnom slučaju imamo napitke koji na bazi hemijskih analiza i dobijenog halal sertifikata ne sadrže svojstvo opojnosti, ali nose imena alkoholnih napitaka i svojim izgledom, ukusom pa ambalažom podsjećaju na njih.

Demirović je istakao da, ako je spomenuta hemijska analiza pouzdana, nema sumnje da se radi o napicima koji su svojim supstancijskim sastavom dozvoljeni halal, jer ne sadrže u sebi šerijatski razlog zabrane, a to je opojnost.

Efendija Demirović, kao zamjenik sandžačkog muftije, rekao je u zaključku da je na osnovu svega spomenutog konačan stav dozvoljenost, ali ne i preporuka.


 

Ostalo je još malo vremena do otvaranja biračkih mjesta. Ljudski. ba ima provjerene informacije da će pojedini politički subjekti ponovo posegnuti za nedozvoljenim radnjama kako bi kontrolisali glasače koje su na različite načine ubijedili da glasaju za njih. Svim posmatračima, članovima biračkih odbora ovim putem upozorenje da obrate pažnju na olovke koje će se koristiti za glasanje.

Više od 23 godine u švedskom gradu Halmstadu djeluje Kulturni aktivitet Bosna. Neraskidivo s njim od dolaska u ovu zemlju je vezan bračni par Mujo i Fatima Metaj. Zajedno sa brojnim dobrovoljcima oni su dali veliki dobrinos očuvanju bosanske tradicije i jezika u Švedskoj.

Na predstojećim Općim izborima u BiH na glasačkim listićima nalaze se imena 7.258 kandidata.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine kaznila je juče na svojoj 53. sjednici Liberalnu stranku sa 16.000KM zbog govora mržnje nakon što je bivši član naše stranke Dragoljub Milović napao Natašu Todorović, kandidatkinju stranke Bh. demokrati za Skupštinu Bosansko-podrinjskog kantona.

Politički blud. Tako u najkraćem vladavinu etnonacionalnih stranaka u BiH opisuje Anto Marinić iz Bosanskog Broda. Za sebe kaže da od države BiH, ali ni Hrvatske nikada nije uzeo ni jednu kunu pa može da misli svojom glavom.

Nakon što je režimska policija uhapsila članove SNS-a oglasio se lider PDP-a Branislav Borenović.