Više od 4000 zdravstvenih radnika u Hercegovačko-neretvanskoj županiji stupilo je u štrajk. Traže povećanje plata i ravnopravan tretman. Zbog štrajka su obustavljeni redovni pregledi i hladni operativni zahvati, dok se hitni slučajevi i dalje zbrinjavaju. Što to znači za građane?

Štrajk zdravstvenih djelatnika u Hercegovačko-neretvanskoj županiji usporava rad zdravstvenih ustanova, a pacijentima su do daljnjega obustavljeni redovni pregledi i hladni operativni zahvati.

Međutim, prema sporazumu koji sindikat ima s poslodavcima, jasno su propisane zdravstvene usluge koje se ne prekidaju ni tijekom generalnog štrajka – to su hitne intervencije, stanja koja ugrožavaju život, kao i pregledi koji se medicinski ne mogu odgoditi. Zbog toga se i dalje primaju pojedini pacijenti,  poput trudnica, kojima su ovakve kontrole neophodne. Jedna od njih je i Enida Bubalo, koja je došla na trudnički pregled.

"Došla sam sam povodom nalaza za OEG test, odnosno za šećerni  dijabetes koji rade trudnice. Povodom ovog štrajka mislila sam iskreno da neću moći to da uradim, međutim evo bez obzira na štrajk stvarno doktori rade non stop", kaže Bubalo.

Dok traje štrajk zdravstvenih radnika pacijenti ostaju na čekanju. Ova situacija utjecati će na liste čekanja koje su dosta duge u HNŽ-u, no svi hitni slučajevi i svi pacijenti dobit će potrebnu zdravstvenu skrb.

"Prije svega svi pacijenti, posebice životno ugroženi oni se apsolutno primaju i mi tu radimo kontinuirano 24 sata, isto tako i ležeći pacijenti primaju punu terapiju, zatim trudnice, onkološki pacijenti, tako da nitko od građana ne bi bio ni u kom slučaju ni zakinut niti posebice ugrožen", rekao je predsjednik Neovisnog sindikata Sveučilišne kliničke bolnice Mostar Ivica Anić.

On je upozorio da bi dugotrajan štrajk mogao dovesti do produženja lista čekanja i ozbiljnog opterećenja zdravstvenog sustava.

"Naravno da to izaziva kolaps zdravstvenog sustava. Mi smo se čak i nakon završetka prošlog štrajka trudili da što više ljudi koji su bili naručeni da ih što više odradimo, neki su čak malo radili duže smjene kako bi sve to nadoknadili. Mi nismo adresa kojoj se to treba postaviti pitanje, adresa je dakle prvenstveno ministar Bevanda, ministar Šut i naravno premijerka.", navodi Anić.

U četvrtak 28. kolovoza bit će održano ročište na kojem će Sud razmatrati  zahtjev Vlade Hercegovačko-neretvanske županije za privremenu zabranu štrajka zdravstvenih radnika.

Posjetimo, zdravstveni radnici traže potpisivanje aneksa Kolektivnog ugovora kojim bi im bio povećan koeficijent složenosti poslova za 0,50, na isti način kao što je ranije urađeno za članove Sindikata doktora medicine i stomatologije.