Narodna skupština Republike Srpske razmatrat će prijedlog da Željka Cvijanović privremeno preuzme poslove iz nadležnosti predsjednika Republike Srpske. Potpredsjednica Narodne skupštine Republike Srpske Anja Ljubojević sazvala je za sutra u devet sati telefonsku sjednicu Kolegijuma Narodne skupštine Republike Srpske.
Ova inicijativa već je izazvala brojne pravne dileme, s obzirom na to da je Željka Cvijanović trenutno članica Predsjedništva BiH. Postavlja se pitanje da li je uopće moguće da jedna osoba istovremeno obavlja dvije visoke funkcije – na državnom i entitetskom nivou.
Bivši član Centralne izborne komisije BiH, Vehid Šehić, u izjavi za Raport kaže kako je ta situacija zakonski neodrživa. “Ne može. Kako će biti i član Predsjedništva BiH i istovremeno vršiteljica dužnosti predsjednice RS? To su nespojive pozicije. Kako će potpisivati akte i biti na dva mjesta istovremeno? Izborni zakon je vrlo jasan. Ona je izabrana na državne izbore i ne može preuzeti entitetsku funkciju”, navodi Šehić.
Primjeri iz prošlosti i pravna tumačenja
Šehić podsjeća da slične situacije nisu nepoznate u domaćem političkom kontekstu, ali to, kako ističe, ne znači da su bile u skladu sa zakonom. “Znate da smo ranije imali slučaj kada je Denis Zvizdić istovremeno bio predsjedavajući Vijeća ministara i predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH, ali to je bilo privremeno i protivno zakonskim odredbama. I ovdje bi bilo slično – može se desiti, ali bi značilo kršenje zakona i Ustava”, dodaje Šehić.
Prema članu 1.8, stav 4 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine: “Takođe je nespojivo istovremeno vršenje više od jedne funkcije u izvršnim organima.”
Ova odredba jasno ukazuje da bi eventualno imenovanje Željke Cvijanović za vršiteljicu dužnosti predsjednice Republike Srpske bilo u suprotnosti s Izbornim zakonom, osim ako prethodno ne podnese ostavku na funkciju članice Predsjedništva BiH.
Politički kontekst i naredni koraci
Podsjetimo, prijedlog o privremenom imenovanju dolazi nakon odluka Suda BiH i Centralne izborne komisije, koje su dovele u pitanje mogućnost Milorada Dodika da obavlja funkciju predsjednika RS. U obrazloženju skupštinske većine navodi se da je cilj “spriječiti institucionalni vakuum” i “osigurati kontinuitet funkcionisanja vlasti”.
