Naftna industrija Srbije vlasnica je podružnica u tri zemlje, od kojih su dvije u članicama EU - Rumunjskoj i Bugarskoj - a treća u Bosni i Hercegovini. Daleko od očiju javnosti, Gazprom i Srbija, kao suvlasnici NIS-a, pokrenuli su prodaju podružnica prije dvije godine, kada su SAD i EU pojačali sankcije.
Prema informacijama, za kupnju je bilo zainteresirano nekoliko ozbiljnih kupaca i pregovori su značajno napredovali, ali su sankcije OFAC-a zaustavile daljnje pregovore i od tada sve stoji.
Sankcije Ureda za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva financija 9. oktobra zaustavile su protok sirove nafte Jadranskim naftovodom do rafinerije u Pančevu, strane banke i kartične kuće obustavile su financijske transakcije, poslovni partneri su pobjegli, a zaposlenici su se suočili s neizvjesnom sudbinom.
Kako nabaviti sirovu naftu i derivate, kako ih platiti stranim prodavačima, kako ih transportirati do Pančeva, kako naplatiti prodanu robu, što s Rafinerijom nakon 1. novembra, kako od Nove godine opskrbiti tržište benzinom, dizelom, lož uljem, kerozinom - sve su to pitanja na koja bi uprava NIS-a i Gazproma te država Srbija kao suvlasnici trebali tražiti odgovore, piše Danas.
U Bosni i Hercegovini 42 benzinske stanice poslovale su preko kompanija NIS Petrol Banja Luka i G-Petrol Sarajevo te su zapošljavale oko 500 radnika. Banke imaju zatvorene račune, međunarodna plaćanja su blokirana, isporuke iz Rafinerije Pančevo obustavljene su više od 10 dana.
Zajednički nazivnik NIS-ovog poslovanja u inozemstvu su - gubici. Ukupan iznos gubitaka do ove godine iznosi oko 250 miliona eura. U Rumunjskoj NIS bilježi poslovni gubitak od 160 miliona eura, a u Bugarskoj 90 miliona eura. Gubici u poslovanju NIS-ovih podružnica u tim zemljama pojavili su se prije otprilike dvije godine, kada je Europska unija počela značajno pojačavati sankcije protiv ruskog energetskog sektora (uključujući Gazprom), što je otežalo poslovanje u Rumunjskoj i Bugarskoj.
Trenutna blokada poslovanja i zatvaranje pumpi donosi nove gubitke. Procjene su da će NIS u Rumunjskoj i Bugarskoj imati gubitke od po 30-35 miliona eura, a u BIH gubitak će dosegnuti 50 miliona eura. Ukupno 110-120 miliona eura. Stari gubici i očekivani novi stvorit će poslovni deficit za NIS od ogromnih 350-360 miliona eura. Kako bi pokrili taj gubitak, suvlasnici NIS-a (Gazprom i država Srbija) morat će osigurati kapital u odnosu na udio vlasništva (57-43 posto). To konkretno znači da će gubitak morati pokriti srbijanski porezni obveznici i hiljade malih dioničara koji posjeduju udio u kapitalu NIS-a putem državnih i privatnih fondova.
Ni NIS ni Vlada Srbije do sada se nisu javno oglasili o novonastalim problemima podružnica u inozemstvu.
Daleko od očiju javnosti, Gazprom i država Srbija, kao suvlasnici NIS-a, prije dvije godine, kada su SAD i EU pojačali sankcije, pokrenuli su prodaju podružnica u Rumunjskoj, Bugarskoj i BIH.
Prema informacijama iz pouzdanih izvora, nekoliko ozbiljnih kupaca zainteresirano je za kupovinu, a pregovori o akviziciji su značajno napredovali. No, sankcije OFAC-a zaustavile su sve daljnje pregovore. Od tog trenutka sve stoji.
